Hoće li se ruski diktator Vladimir Putin (71) sljedeće zime doista usuditi pokrenuti hibridni napad na teritorij NATO-a? Švedska, koja nije članica NATO saveza, već otvoreno upozorava na rat protiv Rusije. Prijetnju iz Moskve očito ozbiljno shvaćaju i u oružanim snagama Njemačke.
Dok ruske trupe i dalje pokušavaju osvojiti što više područja u istočnoj Ukrajini, njemačka se vojska se, prema istraživanju BILD-a, priprema za dramatičan scenarij - veliki ruski hibridni napad na istočno krilo NATO-a.
Njemačko ministarstvo obrane u tajnom dokumentu detaljno ocrtava mogući ‘put do sukoba‘ između napadača Rusije i zapadnog obrambenog saveza.
Prvi scenarij predviđa prvu eskalaciju već u veljači
Ruske i zapadne akcije rezultiraju raspoređivanjem stotina tisuća NATO vojnika i neizbježnim izbijanjem rata u ljeto 2025. godine.
BILD je objavio nacrt ovog scenarija, ali iz sigurnosnih razloga nisu prikazane sve informacije o broju i kretanju trupa NATO saveza.
Tajni scenarij njemačke vojske ‘Alliance Defense 2025‘ počinje u veljači 2024. Rusija započinje još jedan val mobilizacije i poziva dodatnih 200.000 ljudi u vojsku.
Kremlj tada započinje proljetnu ofenzivu - ojačanu zbog slabije zapadne potpore Kijevu - koja će postići veći uspjeh do lipnja 2024. i malo po malo potisnuti ukrajinsku vojsku.
Prema drugom scenariju, u srpnju počinje isprva prikriveni, a kasnije sve otvoreniji napad Rusije na Zapad.
Ozbiljni cyber napadi i drugi oblici hibridnog ratovanja, uglavnom na Baltiku, povećat će krizu. Rusija počinje huškati rusku manjinu u Estoniji, Latviji i Litvi.
Izbijaju sukobi koje, prema ovom scenariju, Rusija koristi kao izgovor da od rujna u zapadnoj Rusiji i Bjelorusiji započne veliku vježbu Zapad 2024 s 50.000 vojnika.
‘Nemiri s brojnim mrtvima‘
Ali kao i 2021., Rusija zlorabi svoje navodne manevre u Bjelorusiji za masovno gomilanje trupa - na granici s Poljskom i Litvom.
Ovako bi stvari mogle eskalirati, prema tajnom dokumentu Bundeswehra: U listopadu je Rusija premjestila trupe i rakete srednjeg dometa u Kalinjingrad i nastavila naoružavati svoju eksklavu propagandnom laži o predstojećem napadu NATO-a. Tajni cilj Kremlja: osvojiti koridor Suwalki - uski poljsko-litavski koridor između Bjelorusije i Kalinjingrada.
Prema trećem scenariju, od prosinca 2024. dogodit će se umjetno izazvan ‘granični sukob‘ i ‘nemiri s brojnim smrtnim slučajevima‘ u području koridora Suwalki.
Upravo u trenutku kada bi SAD nakon mogućeg izbora Joea Bidena nekoliko tjedana, više-manje, mogao ostati bez vođe, Rusija na tlu NATO-a ponavlja potez iz invazije istočne Ukrajine iz 2014., prema scenariju koji je razradila njemačka vojska.
Ubrzo nakon toga, održat će se izvanredni sastanak Vijeća sigurnosti UN-a na kojem Rusija optužuje Zapad da se sprema napasti.
Prema tom scenariju, u siječnju 2025. održat će se poseban sastanak Vijeća NATO-a na kojem će Poljska i baltičke države izvijestiti o sve većoj prijetnji od Rusije.
Rusija bi koristila propagandu da stvarnu prijetnju pretvori u suprotnu i prebaci dodatne trupe na Baltik i Bjelorusiju u ožujku 2025.
Raspoređivanje 30.000 njemačkih vojnika
U Putinovoj marionetskoj državi Bjelorusiji, Kremlj bi sada imao stacionirane dvije tenkovske divizije, diviziju mehaniziranog pješaštva i stožer divizije - ukupno više od 70.000 vojnika.
U svibnju 2025., prema scenariju njemačke vojske, NATO će odlučiti o ‘mjerama za vjerodostojno odvraćanje‘ kako bi se spriječio ruski napad na koridor Suwalki iz smjera Bjelorusije i Kalinjingrada.
Prema tajnom dokumentu njemačke vojske, vrhovni zapovjednik NATO-a naređuje prebacivanje 300.000 vojnika na istočno krilo, uključujući 30.000 njemačkih vojnika.
Kako bi eskalacija završila ostaje nejasno. Hoće li NATO uspjeti zaustaviti Rusiju, ostaje otvoreno pitanje na koje čak niti zamišljeni scenariji nisu dali odgovor.
BILD je poslao upit Saveznom ministarstvm obrane kolika je vjerojatnost da će do najavljene eskalacije doći. Uostalom, prije samo nekoliko tjedana ministar Boris Pistorius govorio je o pet do osam godina koje Njemačka treba kako bi se pripremila za mogući rat s Rusijom.
Glasnogovornik ministarstva nije želio komentirati konkretan obrambeni scenarij saveza, ali je objasnio: ‘U osnovi, mogu vam reći da su razmatranja različitih scenarija, čak i ako su krajnje malo vjerojatni, dio svakodnevnog vojnog posla, posebice tijekom obuke.‘
‘Bliže smo ratu nego što mislimo‘
O mogućnosti sveobuhvatnog rata s Rusijom na Twitteru je govorio i Fabian Hoffmann, doktorand na Nuklearnom projektu na Sveučilištu u Oslu čiji su projekti usmjereni na širenje, raspoređivanje i korištenje nenuklearnog strateškog oružja
‘Pokušat ću objasniti zašto smo mnogo bliže ratu s Rusijom nego što većina ljudi misli i zašto imamo manje vremena za naoružavanje nego što mnogi vjeruju. Po mom mišljenju, imamo u najboljem slučaju 2-3 godine da se pripremimo za ruski napad‘, upozorava Hoffmann.
‘Jedna uobičajena pogreška u analizi prijetnje koju predstavlja Rusija je upadanje u zamku ‘zrcalnog prikaza‘. To znači pretpostaviti da Rusija gleda na potencijalni sukob s nama na isti način na koji mi gledamo na potencijalni sukob s njima. No to je potpuno pogrešno.
Osim toga, važno je biti oprezan s izvlačenjem previše lekcija iz Ukrajine i pretpostavkom da bi se rat Rusijom odvijao na sličan način, samo u većem opsegu. U stvarnosti bi rat između NATO-a i Rusije vjerojatno imao posve drugačiji oblik‘, kaže Hoffmann.
‘Rusija ne planira konvencionalni rat velikih razmjera s NATO-om kakav trenutno vidimo u Ukrajini i za koji se mi prvenstveno pripremamo. Već prije velikih gubitak na ukrajinskom bojištu, Rusija je znala da će u takvom scenariju biti inferiorna.
Rusko razmišljanje o ratu s NATO-om vrti se oko koncepta kontrole eskalacije i upravljanja eskalacijom. Primarni cilj Rusije u ratu s NATO-om je učinkovito upravljati eskalacijom i što prije okončati rat pod uvjetima koji su povoljni za Rusiju‘, kaže.
‘Neophodno je rano prekinuti neprijateljstva, s obzirom na to da Rusija mora osigurati nekakvu pobjedu prije nego što dođe do izražaja superiornost NATO-a u konvencionalnom smislu, ponajprije ona Sjedinjenih Država. Tu su presudna dva ključna koncepta deeskalacijski udari i agresivna obrana‘, tumači Hoffmann.
‘Umjesto sveobuhvatnog poraza NATO-a u dugotrajnom kopnenom ratu, slično onome što vidimo u Ukrajini, ruska doktrina sugerira da bi Rusija pokušala natjerati NATO na pokornost signalizirajući da je sposobna progresivno nanositi sve više štete.
Posljedica toga bili bi udari dugog dometa na kritičnu civilnu infrastrukturu diljem europskih zemalja NATO-a na početku. Poruka vladama NATO-a bi bila: Nemojte podržati svoje istočnoeuropske saveznike, osim ako ne želite da vaše stanovništvo pati‘, kaže.
‘Istovremeno, Rusija bi proširila svoj nuklearni kišobran nad bilo kojim teritorijem NATO-a koji bi uspjela osvojiti u početnom napadu. Ovo šalje drugu poruku: Svaki pokušaj ponovnog preuzimanja tog teritorija, osobito od strane vanjskih snaga NATO-a (SAD), rezultirat će nuklearnom eskalacijom.
Psihološki strah od eskalacije, koja bi u konačnici mogla rezultirati ogromnom štetom, trebao bi otvoriti vrata pregovorima o budućnosti NATO-a i sigurnosnoj arhitekturi u Europi – naravno, pod ruskim uvjetima‘, kaže Hoffmann.
‘Rusija je primijetila da Zapadu nedostaje odlučnosti‘
‘Ratovanje po ovom scenariju nije odmjeravanje snaga, već prvenstveno natjecanje u preuzimanju rizika. Postavlja se pitanje: Tko će prvi ustuknuti kad se suoči s mogućnošću rata velikih razmjera, uključujući potencijalnu razmjenu strateških nuklearnih bojevih glava?
Kao što povjesničari iz razdoblja Hladnog rata znaju, ravnoteža vojne moći nije presudna kad se zemlje nadmeću oko preuzimanja rizika. Presudno je to kakva je relativna spremnost pojedine strane da ostane postojana čak i kad se rizici povećaju. Zato Rusija slijedi ovu vrstu strategije. Rusija ne treba mjeriti NATO-vu konvencionalnu moć. Sve dok NATO, zbog manja odlučnosti, prvi popušta usred sve većeg psihološkog pritiska, Rusija može doći do pobjede.
Da pojasnimo: Rusija je u ratu u Ukrajini primijetila da Zapadu nedostaje odlučnosti. Domaće nejedinstvo i beskrajne rasprave o eskalaciji samo jačaju uvjerenje Rusije da će NATO ustuknuti kada dođe do pritiska. To znači da Rusija ne mora čekati da uspostavi svoju konvencionalnu snagu. Scenariji prema kojima imamo 5-10 godina za ponovno naoružavanje nakon završetka rata su previše optimistični. Vjerojatno su u pravu istočnoeuropske države koje kažu da imaju, u najboljem slučaju, 2-3 godine od danas da se osposobe za odvraćanje ruskih napada‘, objašnjava Hoffmann i dodaje da NATO mora onemogućiti Rusiju da zauzme bilo koji značajan dio teritorija NATO-a ili da prijeti udarima na kritičnu infrastrukturu NATO-a.
‘Također, morat će se ozbiljno raspravljati ne samo o tome kako spriječiti rat s Rusijom, već i o tome kako ga voditi. Jesmo li spremni uzvratiti i napasti rusku kritičnu civilnu infrastrukturu u slučaju da Rusija prva napadne našu? Kako reagiramo na rusku prvu upotrebu nuklearnog oružja?
Naš je nedostatak što nismo pripremljeni, kako u fizičkom prostoru, tako i u smislu naše sposobnosti da razmišljamo u ovom smjeru, a to sve ohrabruje Rusiju. Od 2014. ruski intelektualci opsežno i javno raspravljaju o tome kako dobiti rat protiv NATO-a. Gdje je naša rasprava?
Ono što trebamo, posebno u Europi, je da se čitavo društvo sabere i pripremi za rat. Ne može se poreći da će tu biti značajnih troškova, ali ne vidim nijednu drugu održivu opciju. Ako uzmemo u obzir najgore moguće scenarije, kao što bismo i trebali, vremena više nemamo‘, upozorava Fabian Hoffmann.
