Inflacija na razini eurozone porasla je u prosincu na 2,9 posto u odnosu na studeni kada je iznosila 2,4 posto. Taj podatak sugerira kako su male šanse da Europska središnja banka uskoro počne smanjivati kamate. Najveći doprinos rastu cijena u eurozoni u prosincu dao je rast cijena hrane, alkohola i duhana od 6,1 posto, što je blago usporavanje u odnosu na studeni, kada su poskupljenja te kategorije proizvoda dosegle 6,9 posto.
Značajan rast cijena u prosincu na razini eurozone zabilježen je i u kategoriji usluga, a iznosio je 4 posto. Prema Eurostatovim podacima, u Hrvatskoj je inflacija praktično ostala na nepromijenjenoj razini tj. vrlo malo je niža – u prosincu je iznosila 5,4, a u studenom 5,5 posto. I dalje je Hrvatska članica eurozone s drugom najvišom inflacijom iza Slovačke, gdje su cijene rasle po stopi od 6,6 posto.
Državni zavod za statistiku RH objavljuje podatke po nešto drugačijoj statističkoj metodologiji, pa ispada da je inflacija nešto niža i u prosincu iznosi 4,5 posto. Nejasno je zašto DZS i dalje u prvi plan gura podatak koji onemogućuje direktne usporedbe s drugim članicama eurozone, iako u Hrvatskoj duže od godinu dana koristimo euro, a usporedbe su važne.
Tablica Eurostata koja donosi projekcije rasta cijena po članicama eurozone za prosinac
„Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u prosincu 2023. u odnosu na prosinac 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,5 posto. U odnosu na studeni 2023. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku su niže za 0,5 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 8,0 posto. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan te Usluge iznosi 6,3 posto po svakoj komponenti, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 3,9 posto te za Energiju -0,6 posto“, priopćio je DZS.
U ESB-u će biti zabrinuti zbog rasta prosinačkog rasta cijena u dvije najveće europske ekonomije. Podaci o prosinačkoj inflaciji od 3,8 posto u Njemačkoj te 4,1 posto u Francuskoj ne doimaju se kao ekstremno zabrinjavajuće stope rasta cijena, daleko su od dvoznamenkaste zone, ali se mora voditi računa da bi kumulativni efekt održavanja takvih inflacijskih stopa na rok od samo 2-3 godine imao apsolutno devastirajući učinak na standard siromašnijih slojeva, pogotovo nakon dvogodišnjeg rasta cijena, te bi dramatično zakomplicirao vođenje javnih politika u situaciji nagomilanih geopolitičkih rizika, kao i očekivanja usporenog rasta.
U Njemačkoj je glavni doprinos rastu cijena u prosincu dao rast cijena energije od 4,1 posto, dok je u studenom zabilježen -4,5 postotni pad. Ogromna je to razlika, a u Europu je upravo stigao hladni val. S obzirom da je u cijeloj eurozoni došlo do smanjivanja poticaja za plin, električnu energiju i hranu, kao i ukidanja poreznih olakšica, sada treba vidjeti koliko će i to utjecati na ubrzavanje inflacije u eurozoni.
Prve nepotvrđene informacije Financial Timesa govorile su kako je na razini eurozone inflacija ubrzala s 2,4 posto u studenom na 3 posto u prosincu, i to nakon šest mjeseci uzastopnog pada.
Svi ovi inicijalni podaci na razini Europe važni su jer će utjecati na poslovno raspoloženje, donošenje odluka o nastavku fiskalnih i monetarnih politika, na cijenu zaduživanja država, kompanija i kućanstava, na opće poslovno raspoloženje među poduzetnicima te samopouzdanje potrošača.
Već u ovom trenutku izvjesno je da će novo ubrzavanje inflacije u dvije najveće europske ekonomije najvjerojatnije osloboditi šeficu ESB-a, Christine Lagarde, pritiska prezaduženih članica EU, kao i širokog spektra burzovnih spekulanata. Naime, dio Wall Streeta, kao i europskog investicijskog miljea, vjeruje da je spuštanje kamata na izrazito niske razine vrlo povoljno okružje za novo bujanje cijena različitih vrsta imovine, pogotovo dionica.
Duže vremena, primjerice, burzovni indeksi skaču ili padaju ovisno o tome da li se investicijsko krdo nada rezanju, ili dizanju kamata, bez obzira na to jesu li se možda drastično promijenili opći uvjeti poslovanja, kao i fundamentalni pokazatelji poslovanja kompanija. Očekivanja dijela investicijske zajednice da će ESB „sigurno“ početi s rezanjem kamata već od ožujka drastično su splasnula već samom objavom prvih podataka za prosinac iz Njemačke i Francuske.
Bilo kako bilo, perspektive za najveću europsku ekonomiju, njemačku, prema mišljenju konzervativnih analitičara nisu naročite, kako kratkoročno, tako i dugoročno. Treba voditi računa da analitičari načelno pokazuju više optimizma kod prognoza nego što bi trebali, jer u biznisu mnogima bilo kakav pesimizam nije prihvatljiv, čak i kada se radi o esencijalnoj kontroli potencijalnih rizika.
Razvoj situacije u Njemačkoj ovako predviđa Financial Times:
„Također se čini da će cijene dodatno porasti u siječnju nakon što je njemačka vlada bila prisiljena ukinuti nekoliko subvencija i povećati poreze kako bi pomogla popuniti rupu od 60 milijardi eura u svojim proračunskim planovima, koju je stvorila odluka ustavnog suda protiv korištenja izvanbilančnih stavki za zaobilaženje kočnice zaduživanja. Jedno područje u kojem bi cijene mogle porasti kao odgovor na niže državne subvencije je hrana koja se poslužuje izvan domova, i to nakon što je Berlin podigao stopu PDV-a na obroke u restoranima, nakon privremenog smanjenja razine od 7 posto natrag na 19 posto početkom ove godine. Vlada je također podigla cijenu ugljika, smanjila subvencije za poljoprivredni dizel i povećala poreze na domaće letove.“
Trenutačno su kamate ESB na rekordno visokih 4 posto.