Odnosi EU i Rusije sve su hladniji i lošiji, a Moskva je prognanik Europe. Izolacija i samoizolacija doveli su Rusiju u nezavidan međunarodno politički i ekonomski položaj. No, Vladimir Putin ne želi popustiti, već se odlučio na politiku remećenja odnosa unutar EU te se bacio u potragu za saveznicima ili makar zemljama koje su joj u ovoj napetoj situaciji sklonije. Rusija se tako “bacila” na Balkan smatrajući da bi to mogla biti ta slaba karika Europe preko koje bi se mogao ugroziti monolit Bruxellesa i njen antiruski stav.
Postsovjetsko leno
Nakon raspada SSSR-a Rusija je polako ostajala bez saveznika i partnera u Europi, zadovoljavajući se postsovjetskim lenom. No, uskoro su se i te zemlje uzjogunile i Rusija je ostala usamljena. Sada pokušava stvoriti svoje trojanske konje - Mađarsku i Grčku iz EU te Srbiju, Makedoniju i Crni Goru, a sirenski zov širi sramežljivo i prema Hrvatskoj.
Rusija je odobrila Mađarskoj kredit od impoznatnih 10 milijardi dolara za rekonstrukciju i dogradnju jedine tamošnje nuklearne centrale Paksi Atomeromu.
Nagrađena naklonost
Čim je stigla vijest o kreditu, europskim mrežama prostrujalo je da time Rusija “kupuje” Mađarsku, odnosno pojačava svoj utjecaj na premijera Viktora Orbana. U zadnjih godinu dana, od kada je počeo rat u Ukrajini, Budimpšeta je bila jedina Putinova destinacija koju je službeno posjetio. Sporazum oko nuklearke na Zapadu smatraju “političkom odlukom” kojom Putin nagrađuje naklonost jedinog “saveznika” unutar EU.
Posao stoljeća
Ministar vanjskih poslova Peter Siarto energetski dogovor proglasio “poslom stoljeća”.
Nedavno je Putin u Kremlju ugostio grčkog premijera Alexisa Tsiprasa. Iako Grci nisu tražili (Putin je kazao da s tim nema problema) kredit, Putin je obećao smanjenje cijene plina za 15 posto u odnosu na ostale članice EU te, kao i Mađarskoj, Srbiji i Makedoniji, ponudio sudjelovanje u novom megaprojektu - plinovodu Turski tok, koji bi zamijenio propali Južni tok.
Glavno čvorište
Grčka bi bila glavno čvorište, a usput se razmatra mogućnost da Rusija ukine svoje protusankcije (uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda) “svojim najlojalnijim zemljama Europe”, upravo Grčkoj i Mađarskoj.
Srbija je trenutno idealan mamac - nije u EU niti NATO-u, mnoge političke snage u Srbiji naginju Moskvi, a među njima su najvažniji zagovornici tog približavanja predsjednika Tomislav Nikolić i Milorad Dodik. Srbijansko vodstvo nije načisto s tim koji su mu strateški prioriteti. Iako vodi pregovore s EU, Srbija stalno koketira s Moskvom.
Neki prokremaljski krugovi ozbiljno su se primili Srbije smatrajući da im je Rusija alternativa. U Moskvi govore da je Rusija spremna tijesno surađivati sa Srbijom kao svojim “povijesnim i strateškim saveznikom”.
Povijesni saveznik
“Ne možete istodobno sjediti na dvije stolice koje se nalaze u dvije različite sobe”, poručili su iz Kremlja i pozvali Srbiju da se priključi njihovu “Euroazijskom savezu”. Rusija je zainteresirana i za veliki prometni riječno-pomorski kanal Dunav - Vardar - Egejsko more, kojim bi se kroz Srbiju, Makedoniju i Grčku izgradio prolaz koji bi Rusiji, kako kažu u Moskvi, omogućio da izbjegava Bospor i Dardanele. Moskva je uz taj projekt, navodno, čak ponudila i svoje usluge u rješavanju spora između Makedonije i Grčke oko imena.
Crna Gora kao “rezervni položaj Rusije” u Europi zbog brojnih nekretnina koje Rusi u toj državi posjeduju. Moskva bi željela osnažiti “vjekovno savezništvo s Crnom Gorom” i zbog mora te su ponudili “nekoliko milijardi dolara” da im se omogući izgradnja baze na Jadranu. Vlada Crne Gore odbila je tu mogućnost.
Slovenija je za Rusiju nakon propasti Južnog toka pala donekle u drugi plan, mada žele pojačati svoj bankarski utjecaj te ulaganje u zdravstveni turizam. Doduše, Moskva je zapamtila Sloveniji kako je, prošlog ljeta, na summitu EU bila protiv proširenja sankcija Rusiji, premda ih nisu, za sada, stavili u popis država kojima bi Rusija mogla ukinuti embargo na uvoz poljoprivrednih proizvoda.
Energetika i turizam na listi želja, Hrvati se opiru
Ruski kapital pokazuje velik interes za ulaganja u Hrvatsku, no u hrvatsko se gospodarstvo dosad ipak nisu slila veća ruska ulaganja. Davor Štern, dobar poznavatelj ruskoga biznisa, upozorava da je prvi razlog tome loša poslovna klima, potom, spora i neučinkovita državna uprava i lokalna samouprava, nesređene zemljišne knjige te različita tumačenja propisa. No, kada je riječ o dolasku ruskoga kapitala, on se, pogotovo u posljednjih nekoliko godina, suočava i s dodatnim preprekama. Hrvatska je najprije, uoči ulaska u EU i zbog prilagodbe propisima, Rusima uvela vize. Moskva je, naravno, uzvatila.
Potom je rast napetosti u Ukrajini dolio novo ulje na vatru hrvatsko-ruskih gospodarskih odnosa.
No, čak i prije najnovije ukrajinske krize, bio je vidljiv odmak Hrvatske od Rusije.
- Hrvatska je u vrijeme bivše Jugoslavije imala velik udio u ukupnoj jugoslavenskoj trgovini s tadašnjim SSSR-om. Međutim, nova je hrvatska država propustila šansu da tamo ostane značajnije prisutna. Bilo je pokušaja da se to ispravi, ali Sanaderova Vlada to je odbijala - ocjenjuje Branko Caratan, politolog.
Dodaje kako je Vlada Jadranke Kosor na tom planu najavljivala promjene, no one se nisu dogodile.
Prema podacima HNB-a, Rusi su u posljednjih 20-ak godina u Hrvatsku uložili nešto više od 288 milijuna eura. Ipak, stvarna je brojka vjerojatno veća s obzirom na to da je dio ulaganja odrađen preko tvrtki koje su Rusi osnovali ili kupili u zapadnim zemljama.
U fokusu ruskih ulagača u Hrvatskoj su i energetika i turizam. Zanima ih i bankarski sektor. Upravo u bankarstvu imamo možda i jedan od najvidljivijih tragova dolaska ruskoga kapitala. Riječ je o Sberbanku, koji je (i) u Hrvatsku došao preuzimanjem austrijskog Volksbanka. Manje sreće Rusi su imali u energetici i turizmu. Ipak, došao je Lukoil, a zakoračili su i u turizam. Beta ulaganja su prije godinu dana preuzela lošinjsku Jadranku. ( Adriano Milovan)
Zemlje u regiji na koje Rusija računa
1. Mađarska - Moskva odobrila kredit od 10 milijardi dolara za rekonstrukciju i dogradnju jedine tamošnje nuklearne elektrane Paks. Razmatra se mogućnost da se i Mađarskoj ukine zabrana uvoza prehrambenih proizvoda iz EU. Pozvana da pristupi Turskom toku
2. Hrvatska - Rusija zainteresirana za ekonomsku suradnju s Hrvatskom te nudi ulaganja u energetsku infrastruturu te izgradnju dviju elektrocentrala i sudjelovanje u privatizaciji HEP-a. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja s kojima je od uvođenja sankcija zabilježen rast robne razmjene
3. Srbija - iz Kremlja se, neslužbeno, poziva da se odrekne EU i okrene Rusiji. Nakon propasti Južnog toka, Rusija pozvala Srbiju da pristupi plinovodu Turskom toku. Rusija nudi i vojno-tehničku suradnju te poziva Srbiju da se priključi ruskoj alternativi EU Europsko-azijskoj uniji
4. Crna Gora - Rusija ponudila milijardu dolara za izgradnju svoje pomorske baze na Jadranu. Vlada odbila
5. Makedonija - ponuda za sudjelovanje u Turskom toku. Navodno je Rusija sprema ponuditi svoje usluge u sporu s Grčkom oko imena. Rusija je priznala Makedoniju pod tim imenom, a ne kao Bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju. Rusija nudi pomoć u izgradnji kanala Dunav-Vardar-Egejsko more kao strateški prolaz i za nju
6. Grčka - smatraju je ruskim Trojanskim konjem u EU. Rusija im nudi jeftiniji plin za više od 15 posto nego drugim članicama EU. Želi da Grčka bude glavno čvorište novog plinovoda Turski tok. Razmatrat se i mogućnost da Rusije ukine Grčkoj embargo na uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
Nakon Južnog toka sad ih zanima HEP
Hrvatska je Rusiji i dalje vrlo primamljiva. Vladimir Putin svojedobno je na susretu s premijerkom Jadrankom Kosor poručio da “Hrvatsku vidi kao stateškog partnera na Balkanu”, no to je uskoro palo u vodu. No, Rusi ipak oblijeću oko nas s raznim primaljivim ponudama, poput sudjelovanja u izgradnji elektrana u Hrvatskoj te su zainteresirani za udjele u HEP-u.
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja s kojima je Rusije, od kada su joj uvedene sankcije, povećala robnu razmjenu, i to u oba pravca - i izvoz i uvoz.