Ne prestaju natezanja američkih demokrata i republikanaca oko proračuna - jučer su na snagu trebali stupiti automatski rezovi, tzv. sequester, kojima bi vojni proračun u idućih deset godina bio smanjen za 480 milijardi dolara, a jednako bi toliko, i to linearno, bili srezani i civilni programi.
MMF je upozorio da bi to moglo rezultirati gospodarskim rastom manjim za pola postotnog boda, što bi se moglo odraziti i na usporavanje ekonomije u svijetu. Industrija tvrdi da bi rezovi mogli Ameriku stajati dva milijuna radnih mjesta .
Posljednji pregovori
Rezovi bi trebali stupiti na snagu nakon što su u četvrtak propali posljednji pregovori kojima se pokušao postići kompromis i, umjesto linearnih rezova, smisliti “pametne” i ciljane uštede. Jučer ujutro još nije bilo jasno kada će “sequester” točno stupiti na snagu - znalo se samo da se to mora dogoditi do ponoći, nakon što američki predsjednik Barack Obama o tome obavijesti vladine institucije.
U tom bi trenutku, kako piše New York Times, u Ministarstvu financija trebala biti isključena računala koja procesuiraju uplate za, primjerice, gradnju škola. Dok se kompjutori ne reprogramiraju na nove, niže iznose, uplate će se obračunavati ručno. Zaposlenici Agencije za zaštitu okoliša trebali bi dobiti obavijesti o tome da ih idućih tjedana čeka prisilni neplaćeni godišnji odmor u trajanju do najviše 13 dana. Ministarstvo urbanog razvoja trebalo bi guvernerima 50 saveznih država slati pisma o tome da će ubuduće iz Washingtona dobivati manje novca.
Unatoč tomu, Barack Obama je rekao da rezovi neće značiti trenutačne promjene.
- Prvi tjedan, prva dva tjedna, prva tri tjedna, prvi mjesec mnogi ljudi neće osjetiti pune posljedice - izjavio je Obama.
No, nakon toga bi situacija mogla postati drastičnija.
- Federalni tužitelji morat će zatvoriti neke slučajeve i pustiti kriminalce na slobodu. Kontrola leta i sigurnosne službe na aerodromima će otpuštati ljude, što znači čekanja na aerodromima širom zemlje. Tisuće nastavnika bit će otpušteno - rekao je predsjednik Obama.
Dio ljudi zaposlenih u javnom sektoru završit će na čekanju i neplaćenom godišnjem, a ne bude li dogovora dulje vrijeme, ti bi se godišnji mogli pretvoriti u otkaze. Svi mogu računati na to da će im se do kraja godine plaće smanjiti deset i više posto.
Prehrambena industrija najavljuje da bi moglo doći do nestašice mesa jer neće biti dovoljno inspektora. Rezovi će se osjetiti u manjoj količini novca dostupnoj školama, policiji, u biznisima koji imaju ugovore s vladom.
No, zapravo još nitko ne zna što će se točno dogoditi. Jedni smatraju da se neće dogoditi ništa posebno, a drugi tvrde da će rezovi ekonomiju nagrizati polako, ali sigurno, posebice jer bi se mogle smanjiti investicije u obrazovanje, infrastrukturu i istraživanja te onemogućiti dugoročnije planiranje u državnim službama.
Ciljano rezanje
A automatski se rezovi nikad zapravo nisu niti trebali dogoditi. Trebali su poslužiti samo kao prijetnja kongresnicima iz obiju stranaka da se dogovore gdje će rezati. Bio je to rezultat neuspješnih pregovora republikanaca i Obame 2011. kada je dogovoreno da će dvostranački superodbor pronaći uštede od 1200 milijardi dolara u deset godina ili će se od 1. siječnja 2013. rezati linearno. Dogovor nije uspio, prije Nove godine dogovoreno je samo da se sve odgađa za dva mjeseca. SAD treba uravnotežiti proračun, ali sada će to učiniti na najgori način jer će zaštićeni ostati oni dijelovi proračuna koji stoje najviše i koje bi zapravo trebalo reformirati: mirovine, zdravstvo za siromašne i umirovljenike. Od rezova su izuzete i plaće vojnika i prava veterana.