MOSKVA - Dan nakon jednoglasne odluke petnaest članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o osudi sirijske vlade za masakr u selu Hula, iz Moskve stižu hladan tuš i potpuno drukčiji tonovi. Iako su se Rusija i Kina na zatvorenoj sjednici Vijeća sigurnosti u nedjelju navečer po američkom vremenu pridružili osudi masakra, ruski šef diplomacije Sergej Lavrov rekao je da odgovornost za zločin snose obje strane, sirijska vlada i oporba.
Lavrov je nakon razgovora s britanskim ministrom vanjskih poslova Williamom Hagueom istaknuo kako bi bilo najlakše reći da će svi problemi nestati ako Rusija prestane podržavati sirijsku vladu.
- Mi ne podržavamo vladu. Dajemo podršku Annanovu planu i razgovorima sirijske vlade i naoružane oporbe. Moramo biti objektivni - upozorio je. Ruski šef diplomacije istovremeno tvrdi da Moskva svakodnevno vrši pritisak na Damask.
Daleko od dogovora
Dok za Lavrova nije najvažnije tko je na vlasti u Siriji, nego da treba stati na kraj nasilju, britanski šef diplomacije Hague tražio je od Moskve da podrži međunarodnu akciju protiv Damaska.
Da će s prihvaćanjem odluke Vijeća sigurnosti o osudi masakra u Huli biti problema, vidjelo se odmah nakon sastanka. Zamjenik ruskog veleposlanika u UN-u Aleksander Pankin izjavio je da “događaj ostaje nerazjašnjen”, odbacujući tvrdnje da je zločin isključiva krivnja Damaska.
- Nije bilo jasno što se zapravo dogodilo i tko je prvi počeo - rekao je Pankin. Istodobno je njemački veleposlanik u UN-u Peter Wittig bio kategoričan u tvrdnji da su dokazi posve jasni.
- Nema sumnje da je sirijska vlada odgovorna - ustvrdio je nepokolebljivo.
U Damask je u ponedjeljak doputovao specijalni izaslanik UN-a i Arapske lige Kofi Annan. Bivši glavni tajnik UN-a trebao bi uvjeriti Bašara al-Asada da pristane na prekid vatre i započne pregovore.
- Osobno sam šokiran i užasnut tragičnim incidentom u Huli. To je užasni zločin, a sirijski građani plaćaju najvišu cijenu sukoba u toj zemlji - rekao je Annan stigavši u Damask, prije susreta s Asadom, predviđenog za utorak.
I dok pobunjenici tvrde da je Annanov plan u šest točaka nakon zločina u Huli mrtav, sirijski režim pokušava u sjedištu UN-a na East Riveru dokazati da taj “užasan zločin” nisu učinili Asadovi ljudi i da će pravi počinitelji biti uhićeni.
I kada se mislilo da će se Washington i Moskva približiti stavovima nakon ovo masakra, što bi prije svega značilo odlazak Bašara al-Asada i formiranje prijelazne vlade, sve je brzo palo u vodu.
Otežavajuća okolnost je i što Baracka Obamu čekaju izbori, pa Vladimir Putin ima donekle širi manevarski prostor pritiskati Washington i odugovlačiti s rješenjem.
Prepasivni promatrači
A malo tko smatra da će se kriza u Siriji, koja traje već 14 mjeseci, brzo riješiti bez dogovora Amerike i Rusije. Međunarodna intervencija nije isključena, ali ona nosi prevelik rizik.
Jemenski model prema kojem bi Asad otišao i vlast prepustio tranzicijskom vođi Washingtonu bi bio najprihvatljiviji. Ali, sve što u posljednje vrijeme iz Bijele kuće dođe do Kremlja, glatko se odbija.
U UN-u se sve više čuju kritike zbog pasivnosti mirovnih promatrača, da stanje u Siriji sve više nalikuje onom u BiH te događajima iz Sarajeva i Srebrenice.