Prema svemu sudeći, ruska vojska nije napravila dublji proboj prema Harkivu, drugom najvećem gradu Ukrajine, u koji su krenuli u petak u ranim jutarnjim satima. Ali borbe su nastavljene i u subotu kada su ruski okupatori nastavili napad u blizini naselja Hliboke u Harkivskoj oblasti, no radilo se o nevelikim snagama.
Ukrajinsko ministarstvo obrane tvrdi da su Rusi “pokušali probiti crtu obrane pod zaštitom oklopnih vozila” te da su napadi odbijeni, ali se "borbe različitog intenziteta nastavljaju" i rezerve su poslane u to područje kako bi ojačale obranu. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski malo je dramatizirao pa rekao da se u regiji Harkiva vodi "brutalna bitka", ali i podigao moral izjavom kako je rusko napredovanje zaustavljeno topničkom vatrom, a stvarno su snimljena najmanje tri uništena ruska oklopnjaka.
Prema ukrajinskim izvorima, ruska vojska "pokušava ući i učvrstiti se" u naseljima uz granicu, uključujući Strelečje, Krasni, Pilnaju, Borisovku, kao i selima Gatišče i Pletenevka koja se nalaze u blizini grada Volčanska. Rusko ministarstvo obrane nije komentiralo ofenzivu.
Glavna meta je Volčansk, gradić koji se nalazi pet kilometara od granice s Rusijom, ali Ukrajinci i njihovi zapadni saveznici procjenjuju da Rusi zasad ne planiraju ofenzivu većih razmjera, nego stvaranje desetak kilometara duboke tampon zone. Sličnom informacijom raspolaže agencija Reuters, koja je navela da bi cilj ruske vojske mogao biti potisnuti ukrajinsku vojsku desetak kilometara od granice (Reuters tvrdi da su Rusi već napredovali kilometar od granice). Podsjeća se da je predsjednik Vladimir Putin u ožujku najavio da bi Rusija mogla odlučiti stvoriti "sanitarnu zonu" na ukrajinskom teritoriju kako bi se ukrajinska vojska spriječila da granatira ruska granična područja.
Ipak, realnija je procjena Instituta za ratne studije (ISW), u kojoj se navodi da ruske ofenzivne operacije duž granice u regiji Harkiv vjerojatno imaju strateški cilj privlačenja i učvršćivanja ukrajinskih snaga na ovoj osi kako bi se omogućilo rusko napredovanje u drugim područjima istočne Ukrajine. Naime, ograničeni napori koje trenutno poduzimaju ruske snage ne pokazuju da one provode ofenzivnu operaciju velikih razmjera kako bi okružile i zauzele Harkiv.
Početkom ove godine kremaljski izvori neovisnog ruskog portala Meduza otkrili su da visoki sigurnosni dužnosnici razmatraju scenarij prema kojem bi Rusija pokušala zauzeti Harkiv i zatim završiti “specijalnu vojnu operaciju”, međutim nema informacija da je zapovjedništvo u Moskvi donijelo takvu odluku. Ruske snage vjerojatno su odlučile pokrenuti ofenzivne operacije duž granice kako bi što bolje iskoristile relativno kratko vrijeme prije nego što zapadna pomoć u potpunosti stigne do ukrajinske linije fronta.
Jedan od najvažnijih ciljeva je Časiv Jar, važno utvrđeno područje ukrajinskih oružanih snaga, smješteno u brdima zapadno od Bahmuta. Ovdje grad pokriva zapadne prilaze Konstantinovki, i kada bi ga osvojili, Rusi bi dobili priliku probiti se prema zapadu. Međutim, iako je Vladimir Putin namjeravao da njegove postrojbe zauzmu Časiv Jar do 9. svibnja, što bi ruska propaganda prikazala kao ratni "dar" za Dan pobjede nad fašizmom, to se nije dogodilo. Jednostavno, Rusi su zapeli u predgrađima tog mjesta, a Ukrajinci pojačali obranu.
Uspjeh ruskog plana ovisit će o tome koje rezerve zapovjedništvo ruskih oružanih snaga može koristiti za nastavak operacije. Procjenjuje se kako zbog velikih gubitaka Rusi vjerojatno nemaju dovoljno rezervi za nastavak ofenzive u smjeru Konstantinovke. Središnja vojna oblast, koja zapovijeda operacijom, angažirala je gotovo sve svoje snage - dvije armije (2. i 41.) i 90. tenkovsku diviziju. No, snažnu 104. desantno-jurišnu diviziju morali su prebaciti na sasvim drugi dio Ukrajine - na obale Dnjipra, gdje se bori protiv ukrajinskih oružanih snaga kod sela Krinki.
Dok se čeka rasplamsavanje borbi, zaraćene strane se pokušavaju konsolidirati u ljudstvu i opremi. Američki predsjednik Joe Biden odobrio je novi paket vojne pomoći za Ukrajinu, vrijedan 400 milijuna dolara. Paket uključuje dodatno streljivo za protuzračne sustave Patriot, prijenosne protuzračne sustave Stinger, oklopna vozila Bradley, MRAP, Javelin te ogromne količine artiljerijskog streljiva. Osim toga, Reuters je obavio informaciju kako će prvi lovci F-16 biti isporučeni Ukrajini u lipnju ili srpnju.
Reutersov izvor nije precizirao koja će zemlja isporučiti zrakoplov, ali zna se da su Danska, Nizozemska, Norveška i Belgija već obećale poslati F-16 Kijevu, a osigurano je 45 tih zrakoplova. Reuters napominje da bi u kontekstu ofenzive ruske vojske u regiji Harkiva isporuke F-16 mogle postati "vitalna" nadogradnja ukrajinskih zračnih snaga.
Prema zapadnim vojnim analitičarima, Ukrajinci se trebaju pripremiti za skorašnje teške sukobe. Ali bude li tempo priljeva zapadnog oružja visok, ako saveznici ispune sve svoje obveze, ukrajinske snage moći će - ako prežive iduća dva mjeseca - stabilizirati crtu bojišnice negdje sredinom ljeta.
Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Bidena, izjavio je nedavno za Financial Times da će zahvaljujući opskrbi oružjem iz SAD-a ukrajinske trupe moći održati svoju trenutnu liniju obrane. Prema Sullivanu, sljedeći cilj ukrajinske vojske bit će povrat teritorija koje su zauzeli Rusi.
"Ukrajina će htjeti pokrenuti protuofenzivu 2025. uz potporu odobrenog američkog paketa pomoći vrijednog 61 milijardu dolara, kao i dodatne zapadne pomoći, rekao je Bidenov savjetnik. I general Oleksandar Pavljuk, zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga, rekao je kako očekuje da će 26-mjesečni rat protiv Rusije ući u ključnu fazu u sljedeća dva mjeseca dok Moskva pokušava iskoristiti kašnjenja u opskrbi oružja u Kijev.
"Rusija zna da bi se, ako dobijemo dovoljno oružja u roku od mjesec ili dva, situacija mogla okrenuti protiv njih", izjavio je Pavljuk za The Economist.
Za to vrijeme, veleposlanici 27 zemalja EU dogovorili su sigurnosna jamstva za Ukrajinu, piše njemački list Welt am Sonntag, koji je pročitao dokument. U dokumentu se navodi da se zemlje EU obvezuju osigurati dugoročnu sigurnost Ukrajine kroz vojnu, civilnu, humanitarnu, financijsku, trgovinsku i gospodarsku pomoć. Istodobno, zemlje EU, kako primjećuje Die Welt, potpisuju zasebne bilateralne sigurnosne sporazume s Ukrajinom.
Takve sporazume već su potpisale Njemačka, Danska, Francuska, Italija, Finska, Nizozemska i Latvija. Međutim, prema publikaciji, niz zemalja, uključujući Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Bugarsku, Cipar, Irsku, Austriju i Maltu, odbijaju potpisati sporazume s Kijevom. Švicarska i Turska, koje nisu članice Europske unije, također ih ne žele potpisati.