Sloboda novinstva u svijetu opet se pogoršala, tvrdi najnoviji Indeks slobode novinstva u svijetu, koji iz godine u godinu objavljuju Reporteri bez granica, u pravilu na Dan slobode novinstva. Stanje, utvrđeno po pet parametara, gore je nego ikada otkako se taj Indeks objavljuje - već 21 godinu zaredom. Indeks prati stanje i promjene u 180 država, odnosno teritorija. Stanje se ustrajno pogoršava od 2014.
Novinstvo je pod sve većim pritiskom nedemokratskih, ali i nekih formalno demokratskih režima. Njegovu slobodu ugrožavaju masivne kampanje propagande ili čak dezinformacija. "Međunarodna zajednica mora se osvijestiti u stvarnosti, djelovati zajedno, odlučno i brzo da bi obrnula taj opasan trend", prenosi engleski Guardian riječi Christophea Deloirea, glavnog tajnika Reporterâ bez granica.
U manje od trećine svjetskih država stanje slobode novinstva je dobro ili barem zadovoljavajuće (Hrvatska pripada u tu drugu kategoriju). Oko 85 posto svjetskog pučanstva živi u državama u kojima je posljednjih godina smanjena sloboda novinstva.
Ubrzani tehnološki razvitak omogućuje vladama i političkim činiteljima da lakše iskrivljuju stvarnost. Lažan sadržaj je lakše objaviti nego ikada ranije - konstatiraju Reporteri bez granica oslanjajući se na realne statističke pokazatelje.
U izvijesti uz Indeks dio krivice se baca na umjetnu inteligenciju (AI), što je ipak pogrešno fokusiranje: nije nož krivac ubojstva, isti nož može i ubiti i odrezati kruh, ovisno o tome tko ga drži i zašto. Točno je da lažni snimci, pa i filmski, mogu biti stvoreni u tili čas (poput Pape u vjetrovci), ali nije razborito tražiti krivca u tehnologiji, a ne u onome tko je koristi na opak način, odnosno u političkom ili trgovinskom ambijentu u kojemu se prevara isplati.
Hrvatska se popela s lanjskog 48. na ovogodišnje 42. mjesto, a i njezin indeks slobode se povećao sa 70,42 na 71,95 od mogućih 100. Sve užu skupinu s dobrim indeksom novinskih sloboda predvodi Norveška (95,18), slijede Irska, Danska, Švedska, Finska, Nizozemska, Litva, pa Estonija. Iz toga "elitnog kluba" otpale su posljednjih godina Latvija, Kanada i još neke države.
Skupinu država s ipak zadovoljavajućim indeksom predvode Portugal i Timor-Leste na devetom, odnosno desetom mjestu, a zaključuju Slovenija, Belize, odnosno Urugvaj od pedesetoga do pedeset i drugog mjesta. Među članicama Unije s nedovoljnim novinskim slobodama su Rumunjska (53), Cipar (55), Poljska (57), Bugarska (71) te Madžarska (72). Loše stoje najmnogoljudnije države, formalno demokratska Indija (161) i formalno socijalistička Kina (179, odmah iza Vijetnama i samo jedno mjesto ispred zadnje Sjeverne Koreje).