Početkom idućeg mjeseca navršava se deset godina otkako je u Sloveniji u napuštenom rudniku ugljena u selu Huda jama kod Laškog otkrivena masovna grobnica s više tisuća ubijenih u masovnim likvidacijama nakon Drugog svjetskog rata, a predsjednik vladina povjerenstva koje se bavi tim fenomenom najavio je da će tu obljetnicu iskoristiti za prijedlog o osnivanju posebne državne ustanove za vojna grobišta.
U Sloveniji nisu problem samo nekad prikrivena grobišta koja otkrivamo i dokumentiramo od 90-ih godina nego sva takva mjesta. I partizanska su groblja neuređena i s nesistematičnim popisima žrtava, pa prilikom obilježavanja 10. obljetnice otkrića Hude jame namjeravamo predstaviti ideju o osnivanju posebne državne ustanove koja će skrbiti za grobišta iz vremena rata i poraća, kazao je za novi broj tjednika "Reporter" od ponedjeljka povjesničar Mitja Ferenc koji vodi vladino povjerenstvo za prikrivena grobišta i velik je poznavatelj te problematike.
Kako je naveo, stvari su u vezi s tim bolje krenule nakon što je prije tri godine prihvaćen poseban zakon o prikrivenim grobištima i pokopu žrtava koji je među ostalim omogućio da se otkopani kosturi iz Hude jame na državnoj komemoraciji simbolično pokopaju na groblju u Mariboru, a osigurana su i sredstva na ekshumaciji i uređenju mjesta masovnih egzekucija iz vremena rata i poraća, pa povjerenstvo u tu namjenu dobije oko pola milijuna eura godišnje.
U Sloveniji je u zadnjih dvadesetak godina evidentirano preko 600 takvih mjesta. Temeljem zakona o prikrivenim grobištima do sada je označeno i ograđeno njih 162, a u njima su pronađeni posmrtni ostaci 2532 osobe, rekao je Ferenc.