Kao da nisu bile dovoljne spekulacije o tome da bi Slovenija mogla biti novi Cipar i da će joj za sanaciju banaka trebati pomoć EU i MMF-a, Europska komisija jučer je upozorila Ljubljanu da bi zajedno s Madridom mogla postati prva država koju će kazniti zbog lošeg stanja u ekonomiji.
U sklopu “procedure za makroekonomske ravnoteže”, kojom Komisija pokušava uočiti problematične ekonomske trendove u državama članicama prije nego što oni postanu kritični, dvije su države dobile rok do 29. svibnja da provedu reforme - od Slovenije se traži da poveća konkurentnost i sanira banke.
Kao slovenske probleme Komisija je uočila i prezadužena poduzeća, nedokapitalizirane banke ovisne o državnom kapitalu koje prijete cjelokupnoj ekonomiji, proračunski deficit, nedostatak reformi radnog zakonodavstva, slab gospodarski rast.
- Položaj Slovenije je, doduše, u početku još bio savladiv, ali pretjerane makroekonomske neravnoteže brzo se gomilaju. Da bi zaustavila i preokrenula taj trend, Slovenija sada mora djelovati brzo i odlučno - naglasio je europski povjerenik za monetarna i ekonomska pitanja Olli Rehn.
'ZABORAVITE CIPAR, SLOVENIJA JE SLJEDEĆA!' Upozorenje Washington Posta
Lanjske spekulacije
Još dan ranije činilo se da se situacija u Sloveniji možda i smiruje. Slovenska premijerka Alenka Bratušek u utorak je u Bruxellesu poručila da će Ljubljana svoje probleme riješiti sama, dok je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso poručio da Slovenija nije Cipar i da “ništa ne ukazuje na to da će zatražiti pomoć”.
Procjene objavljene proteklih dana tako govore o posve oprečnim scenarijima.
Tako, primjerice, izvješće OECD-a tvrdi da unatoč tomu što su slovenske banke opterećene sa sedam milijardi eura loših kredita - što odgovara petini slovenskog BDP-a - Sloveniju ipak neće trebati spašavati.
No, Institut za međunarodne financije, koji okuplja 450 najvećih svjetskih banaka, poziva EU da iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) Sloveniji “iz predostrožnosti” dodijeli 10 milijardi eura kredita jer bi joj do 2015., ovisno o gospodarskom rastu, moglo nedostajati između 9,3 i 11,8 milijardi eura. Prema mišljenju kolumnista lista Finance, Dejana Steinbucha, Slovenija još može izbjeći traženje pomoći, ali uskoro će biti pitanje kako će financirati javni sektor i što će biti s kreditnim rejtingom.
Kreditni rejting
- Realno, Slovenija ima dva mjeseca u kojima mora naći neko rješenje i izvor financiranja za javni sektor i za ogromnu rupu u bankovnom sektoru - kaže Steinbuch. Bivši ministar gospodarstva u vladi Boruta Pahora, profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, Matej Lahovnik, kaže da će uistinu sredinom godine Slovenija trebati posuditi između tri i četiri milijarde eura kojima bi financirala državni dug, proračunski deficit i sanaciju banaka.
Janšine mjere
- Situacija na međunarodnom tržištu kapitala mnogo je povoljnija nego prošle godine. Sasvim sigurno je da Slovenija može izbjeći situaciju da traži pomoć, no pitanje je hoće li vlada uvesti prave mjere. Ali ima malo vremena, a dojam je da se vlada nije dobro snašla - rekao je za Jutarnji Lahovnik, koji smatra da vlada mora nastaviti s mjerama koje je počela Janšina vlada, u čije se vrijeme deficit počeo smanjivati.
Po njegovu mišljenju, Sloveniji su ostala tri problema. Prvi je sanacija bankovnog sektora preko modela loše banke koji je napravila Janšina vlada, s kojim ne treba predugo odugovlačiti. Drugi je problem veliki udio države u gospodarstvu.
- Od zemalja eurozone, Slovenija ima gotovo najviši udjel državnog vlasništva. Rizici koruptivno-klijentelističkog miješanja u gospodarstvo zbog toga su dosta visoki i zato što prije trebamo privatizacijski program u sklopu kojeg bi se prodale barem jedna ili dvije velike državne tvrtke, čime bismo pokazali da smo otvoreni prema stranom kapitalu - kaže Lahovnik.
Novo rezanje plaća
Treći je problem da Slovenija mora nastaviti sa struk turnim reformama. Lahovnik kaže da je Janšina vlada napravila veliki korak reformom mirovinskog sustava i tržišta rada, ali treba nastaviti sa strukturnim mjerama - zbog čega bivši ministar predviđa i novo rezanje plaća u javnom sektoru.
‘Nema smisla usporedba nas i Cipra
Profesor ekonomije s Ekonomskog instituta Pravnog fakulteta u Ljubljani, Jože Mencinger, upozorava da usporedbe Slovenije s Ciprom nemaju mnogo smisla - slovenska se ekonomija temelji na industriji, a ciparska na bankama.
- Jedino što nam je slično je BDP po stanovniku. Tu smo otprilike jednaki, po svemu drugom ekonomije su sasvim različite. Mi imamo relativno velik sektor industrije, izvozimo godišnje oko 25 milijardi eura i lani smo imali suficit na razini 2,5 posto BDP-a. Cipar praktički nema industrije. Ima izvoz 1,4 milijarde, uvoz 5,7 milijardi eura. Cipar živi od bankarstva, a njihove su banke ulagale u Grčku i mnogo izgubile - kaže Mencinger.