Nakon dramatičnih događaja na Kosovu i u Srbiji premijeri tih dviju država sastali su se treći put u Bruxellesu, uz posredovanje visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnosti Catherine Ashton.
Dačić se suočava s oštrim reakcijama javnosti nakon oslobađajućih presuda Haaškog suda hrvatskim generalima Gotovini i Markaču te bivšim liderima Oslobodilačke vojske Kosova. Vlada u Srbiji je suočena i sa zahtjevima za potpuni prekid odnosa s Europskom Unijom te okretanje Rusiji. Međutim, Dačić je prije ove runde razgovora izjavio kako je u interesu Srbije i integracija u EU, a javnost u Srbiji treba znati da je Srbija izgubila rat.
- Mi nismo pobijedili u ratu jer da smo pobijedili, ne bismo bili u ovoj situaciji. Uvijek ima mjesta za herojstvo, ali ne za uzaludne žrtve - rekao je Dačić.
Ponovio je da on “nikad neće potpisati priznanje Kosova kao neovisne države”, ali i dodao kako “ima stvari za koje nas nitko niti ne pita”.
Dačić se našao u problemima zbog nužne provedbe sporazuma o integriranom upravljanju granicom između Srbije i Kosova, koji je postignut još tijekom mandata prijašnje vlade kao uvjet za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU. Iako je i tada bio član vlade, Dačić tvrdi da sadašnja vlada nema izbora, nego primijeniti spomenuti sporazum.
Srpski mediji citiraju njegovu izjavu “idem spasiti ono što se spasiti može”.
S druge strane, u teškoj je situaciji i kosovski premijer Hashim Thaçi. Njemu za vrat puše Ramush Haradinaj kojega je nedavno oslobodio Haaški sud i za kojega se sve više govori da će preuzeti vođenje kosovske vlade. I Thaçi je suočen s velikim kritikama kosovske javnosti zbog sastanaka s Dačićem kojega pamte kao Miloševićeva glasnogovornika tijekom rata na Kosovu.
Ipak, najveći problem Thaçiju je trenutačno “Pronto”, kako su mediji nazvali najnoviji skandal prouzročen prisluškivanjem telefonskih razgovora kosovskog premijera, što je činila misija Europske Unije, EULEX. Dok je kosovska javnost šokirana sadržajem snimljenih razgovora, u kojima se čuju najbanalnije psovke upućene predsjedniku parlamenta, ali i otkriva način biranja članova raznih odbora po rodbinskoj vezi, sama kosovska vlada smatra da je ucijenjena. Predstavnici kosovske vlade kritizirali su EULEX i zatražili istragu o tome kako su snimljeni razgovori mogli procuriti.
Kako je za misiju EULEX-a, koja je prisluškivala predsjednika kosovske vlade, zadužena visoka predstavnica Catherine Ashton, postavlja se pitanje je li Thaçi, ako je doista ucijenjen, u situaciji donositi važne odluke u ime Kosova kao što su dogovori sa Srbijom.
Ipak, i Thaçi i Dačić vide priliku da dijalogom pod posredovanjem EU dobiju i međunarodnu potporu te ostvare napredak na putu prema europskim integracijama. Srbija bi na summitu EU sljedeći tjedan mogla dobiti uvjetovani datum za otvaranje pregovora o članstvu u lipnju sljedeće godine ako u ožujku bude zabilježen dovoljan napredak u normalizaciji odnosa s Kosovom. Dačić je prije upozorio da Srbija, ako ne iskoristi ovu priliku, neće otvoriti pregovore o članstvu u EU do 2014. godine. Kosovo ima manji ulog i najviše što može dobiti jest obećanje o mogućem otvaranju pregovora o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
Iako su Kosovo i Srbija postigli dogovor o integriranom nadzoru graničnih prijelaza, o otvaranju ureda za vezu u Beogradu i Prištini te o još nekim temama, obje strane različito tumače te dogovore. Kosovska strana navodi da će između Kosova i Srbije biti “granica kao svaka međudržavna granica”, a Srbija inzistira da je riječ samo o “administrativnim prijelazima”. Kako bi objema stranama omogućila manipuliranje svoje javnosti, Europska Unija je iskoristila jezičnu mogućnost koju daje engleski pa je dogovor nazvala IBM, što je kratica za Integrated Border Management za Kosovo, ali i Integrated Boundary Management za Srbiju. “Border” je granica, a “boundary” administrativni prijelaz. Taj bi se sporazum trebao početi primjenjivati već 10. prosinca kako bi se pomoglo Srbiji da dobije pozitivnu odluku EU.
Druga osjetljiva tema razgovora je otvaranje ureda Kosova u Beogradu i Srbije u Prištini. Kosovska vlada to smatra “početkom uspostave diplomatskih odnosa i svojevrsnim priznanjem Kosova od strane Srbije”. No, Srbija inzistira na stavu da to može biti samo kanal komunikacije koji ni na koji način ne prejudicira priznanje Kosova.
U međuvremenu su se na sjeveru Kosova povećale tenzije jer se kosovski Srbi protive primjeni tog sporazuma o granicama. I NATO je povećao svoju nazočnost na tom dijelu Kosova. Predsjednik vlade Ivica Dačić poručio je kosovskim Srbima da će se Srbija “brinuti o njima”, ali i dodao da oni moraju razumjeti što je interes Srbije.
O Kosovu su danas u Bruxellesu raspravljali i ministri vanjskih poslova NATO-a. Francuska je predložila da se okonča vojna nazočnost NATO-a na Kosovu te da se, slično modelu Bosne i Hercegovine, zamijeni vojnom misijom Europske Unije. No, već i sama najava te mogućnosti izazvala je zabrinutost na Kosovu gdje je povjerenje u NATO znatno veće nego u EU.