.jpg)
Srbija u postupku prilagodbe svog zakonodavstva pokušava izigrati Europsku uniju oko mjerila za poglavlje 23. o pravosuđu koje je otvoreno u srpnju ove godine nakon što je svoje rezerve o otvaranju tog poglavlja povukla Hrvatska. Kako je upozorio prošli tjedan beogradski Fond za humanitarno pravo, u Skupštini Srbije počeo je postupak izmjene Kaznenog zakona kako bi se kaznilo negiranje genocida.
Međutim, sjetili su se u taj zakon uvrstiti da takva djela moraju biti potvrđena kao takva pravomoćnim presudama suda u Srbiji ili to mora učiniti Međunarodni kazneni sud (ICC).
Prati razvoj
Očita je namjera da se negiranje genocida u Srebrenici dopusti zakonom. ICC se nije bavio zločinima u bivšoj Jugoslaviji, ali ICTY i ICJ jesu i oba ta suda potvrdila su genocid u Srebrenici. Ako ovaj zakon prođe, u Srbiji će se moći negirati genocid u Srebrenici, a možda kažnjavati negiranje genocida u Darfuru, za što ICC trenutačno vodi postupke. Europska komisija samo načelno kaže da “pažljivo prati razvoj događaja” i da Srbija mora raditi na pomirenju u regiji i suočavanju s prošlošću, ali nema konkretan odgovor na specifično pitanje.
Jedno od 50 prijelaznih mjerila koje je EU odredila Srbiji za poglavlje 23. za koje se snažno zauzimala i Hrvatska je i ona koja od Srbije traži da “u potpunosti surađuje s Haaškim sudom za bivšu Jugoslaviju i s mehanizmima Međunarodnog kaznenog suda, uključujući prihvaćanje u potpunosti i implementaciju ICTY-jevih odluka i presuda”. A upravo je taj sud pravomoćnim presudama utvrdio da se u Srebrenici dogodio genocid. Taj je genocid potvrdio i Međunarodni sud pravde u Hagu u predmetu tužbe BiH protiv Srbije.
Nacrt izmjene
Ovakva promjena koja se predlaže u Srbiji ostavlja prostor za nepoštivanje odluka Haaškog suda i njihovo neprovođenje. No, u EU zasad imaju razumijevanja za Srbiju s kojom su otvorili pregovore o poglavlju 23. iako je Haaški sud upozorio da je Srbija “skrenula s puta pune suradnje”.
“Europska komisija prati ovo područje pažljivo i primila je dobro na znanje izjavu ministrice Nele Kuburović koja je najavila Nacrt izmjene Kaznenog zakona. U okviru pristupnog procesa Srbije pod poglavljem 23. o vladavini prava, EU očekuje od Srbije da se prilagodi zakonodavstvu EU i međunarodnim standardima u vezi s kriminalizacijom javnog odobravanja ili negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina”, odgovor je iz Europske komisije. U istom odgovoru načelno ponavljaju da “u privrženost Srbije da radi u smjeru regionalne suradnje i pomirenja treba uključiti i spremnost za suočavanje s nedavnom prošlošću i činjenje svega što može da bi se stvorila atmosfera za procesuiranje ratnih zločina”.
Na naš ponovljeni upit o specifičnom slučaju mogućnosti negiranja genocida u Srebrenici, jedinom potvrđenom slučaju genocida u Europi nakon Drugog svjetskog rata, u EU samo samo dobili odgovor da je to “delikatno pitanje” za koje trebaju malo više vremena da bi odgovorili.
Po dvije osnove
Beogradski Fond za humanitarno pravo upozorio je da izuzimanjem zločina utvrđenih pred MKSJ (ICTY) iz zabrane Prijedlog zakona dopušta negiranje i javno odobravanje genocida u Srebrenici, zločina na Ovčari, masovnih zločina počinjenim u Prijedoru, Markalama, Meji i Korenici, Izbici i u mnogim drugim mjestima tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji. FHP podsjeća da se Srbija obvezala da će poštovati odluke Haaškog suda.
U svom priopćenju podsjeća da je i presudom Međunarodnog suda pravde, koja je za Srbiju obavezujuća prema članu 94. Povelje UN-a, utvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid i da je Srbija prekršila Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida po dva osnova - prvo jer nije učinila ništa da u srpnju 1995. godine spriječi srebrenički masakr, “mada joj je moralo biti jasno da postoji ozbiljan rizik od genocida” i drugo, zato što nije kaznila sudionike tog zločina koji su joj bili dostupni.
Ako bi Europska komisija “popustila” Srbiji u vezi s tim pitanjem, neke države članice kasnije bi mogle pokrenuti to pitanje kad se bude ocjenjivalo ispunjavanje mjerila iz poglavlja 23. od strane Srbije.