Najmanje je devet osoba poginulo u petak duž bojišnice na istoku Ukrajine, šestog dana borba za kontrolu grada Avdiivke, a Washington je osudio "agresivne akcije" Moskve.
Ukrajinska vojska i proruski pobunjenici već se nekoliko dana gađaju iz minobacača i topništva u tom industrijskom gradu u rukama Kijeva, na bojišnici na istoku zemlje, desetak kilometara sjeverno od pobunjeničkog uporišta Donecka.
Ukrajinske vlasti su izvijestile o pogibiji 5 ukrajinskih vojnika blizu bojišnice u zadnja 24 sata, a pobunjeničke vlasti o dvoje civila poginulih u ukrajinskom granatiranju u Donecku. Ukrajinske snage također su objavile da su u najnovijim borbama u Avdiivki poginuli jedna stanovnica i spasilac, pa se tako broj mrtvih od nedjelje popeo na 34.
Ovo je najgore nasilje nakon uspostave "neograničenog" primirja krajem prosinca, s najvećim brojem žrtava nakon najkrvavijeg razdoblja rata 2014. i 2015. U petak je granatiranje u Avdiivki ipak bilo manjeg intenziteta.
U svom prvom nastupu u UN-ovu Vijeću sigurnosti, američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley izjavila je u četvrtak da Sjedinjene Države žele "bolje odnose s Rusijom", ali je "odlučno i jasno osudila rusko djelovanje" koje je nazvala "agresivnim akcijama".
- Rusija može samo donijeti (mjere) na političkom i na diplomatskom polju, što i čini. Sada je važno da na ovaj ili onaj način prisili i uvjeri Kijev da odustane od ovakvih zločinačkih pustolovina- uzvratio je glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov.
Premda se američki predsjednik Donald Trump u predizbornoj kampanji zauzimao za približavanje Moskvi, veleposlanica Haley je u četvrtak upozorila da se sankcije Rusiji neće ukidati "sve dok kontrolu nad poluotokom (Krimom) ne prepusti Ukrajini".
U nastojanju da pronađu uzrok ovoj novoj eskalaciji sukoba, u uglednom časopisu Economist danas su podsjetili da su nove granate pale samo dan nakon navodno ugodnog telefonskog razgovora Trumpa i Putina. Kako jedan od razloga sukoba oni navode različitu interpretaciju sporazuma Minsk II od dvije sukobljene strane - Ukrajinci i njihovi zapadni saveznici smatraju da je njima potvrđeno pravo da preuzmu kontrolu nad istokom države, dok proruski separatisti i Rusija drže da se zapravo daje pravo na autonomiju regiji Donbass.
Mnogi pratitelji političke situacije u Rusiji smatraju da je Putin potencijalno raspalio sukob samo da bi testirao Trumpa i vidio hoće li okrenuti glavu na ruske akcije u Ukrajini, koje su glavni razlog sukoba između svije svjetske velesile. U prošlosti su Bijela kuća i State Department promptno i žustro osuđivali Rusiju za agresiju, dok im je ovaj put za to trebalo dva dana, a ni reakcija nije bilo toliko snažna kao za vrijeme Obamine administracije.
U sukobu proruskih separatista i ukrajinske vojske poginulo je više od 10.000 ljudi od njegova izbijanja u travnju 2014., nakon dolaska na vlast u Kijevu prozapadne vlade i ruske aneksije Krima.