Još jedna beskonačna "tranša" dijaloga (u Srbiji kažu "pregovora") u Bruxellesu o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova završila je bezuspješno i s puno rašomonskih objašnjenja sa svih strana. Bruxelles gubi strpljenje, ali i Aleksandru Vučiću i Albinu Kurtiju je jasno da vrijeme curi te da im je ovo posljednja šansa prije nego što "dobiju po ušima" jer je Zapad odlučan da to pitanje već početkom 2024. godine stavi ad acta.
Podsjetimo, prije nekoliko su dana u razgovoru s Vučićem i Kurtijem predstavnici "velike petorke" - koju su činili američki izaslanik Gabriel Escobar, posrednik u dijalogu u ime EU Miroslav Lajčák te predstavnici Njemačke, Francuske i Italije - zatražili da se najkasnije do veljače 2024. postigne "pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa", kako piše portal Nova.rs. Oni ne žele da srpsko-kosovski odnosi budu nepotrebno opterećenje za europske izbore u svibnju ili američke u studenome 2024. godine.
No, Srbija i Kosovo na kraju se nisu usuglasili, ali očito je da sve rade kako bi se proces otegnuo i da "krivnja" padne na onoga drugog. Ovo sve više postaje Sizifov posao, pogotovo jer Vučić nastoji svim silama opstruirati, ali da ne ispadne remetilački faktor, pogotovo sada kad mu nad glavom vise Banjska i moguće sankcije. Osim toga, neke projekcije o njegovoj uvjerljivoj pobjedi na prijevremenim izborima navodno mu ne idu u prilog.
Josep Borrell, šef europske vanjske i sigurnosne politike, stavio im je na stol bruxelleski prijedlog o formiranju Zajednice općina sa srpskom većinom (ZSO), ali, kako je rekao, "strane nisu bile spremne prihvatiti ga i složiti se oko uvjeta", iako nije precizirao o kakvom se prijedlogu radi. "Predstavili smo europski, ozbiljan i uravnotežen prijedlog te inzistirali da iskoriste tu priliku, što bi bilo veliko poboljšanje u procesu normalizacije odnosa i izbjegavanja incidenata", rekao je Borrell poslije razgovora u Bruxellesu.
Nije šija nego vrat
No, sve je otišlo u vjetar. U Bruxellesu već pomalo gube živce i otvoreno kažu da će Kosovo i Srbija morati provesti "sve svoje obveze iz dijaloga bez odgode i bez preduvjeta" koje stalno iznose na sastancima, prenosi Deutsche Welle. No, obje su strane postavile uvjete koji su bili neprihvatljivi onoj drugoj strani. Borrell je rekao, kako prenose beogradski mediji, da je uspostavljanje ZSO-a velika prepreka za normalizaciju odnosa. No, Vučić nije baš u skladu s Borrellovom izjavom jer je izjavio kako bi bio "spreman na formiranje ZSO-a u skladu s prijedlozima koje je dobio", ali ne može prihvatiti članstvo Kosova u UN-u i priznanje nezavisnosti te - što je vrlo važna fraza - "teritorijalnog integriteta Kosova".
O tome je, kako je rekao, usmeno obavijestio njemačkog kancelara, francuskog predsjednika i talijansku premijerku. To je očito bilo na stolu kao "ustupak za prihvaćanje većih ovlasti ZSO-a" (no ne baš da bude nova verzija Republike Srpske, što u Prištini ne žele čuti, a ni Bruxelles ne želi "bosnizaciju" Kosova). Zanimljiva je i ta Vučićeva izjava da "ne može priznati teritorijalni integritet Kosova".
Zašto onda Vučić inzistira na ZSO-u, određenoj autonomiji za Srbe sa sjevera Kosova, ako ne priznaje "teritorijalni integritet kosovske države"? Očito je Bruxelles povezao osnivanje ZSO-a s uvažavanjem većine srpskih prijedloga, ali uz uvjet da Srbija prizna neovisnost Kosova, što bi bilo i logično, jer ako Beograd pristaje na osnivanje ZSO-a, znači da prihvaća činjenicu kosovskog zasebnog državnopravnog identiteta te da Srbi trebaju u okvirima te države imati neku svoju političko-kulturnu autonomiju.
Predstavnici EU i SAD-a, nadalje, od Prištine traže raspisivanje izbora na sjeveru Kosova na što su pristali, kao i Vučić koji je obećao da će Srbi sada sudjelovati na izborima (podsjetimo da su Srbi bojkotirali posljednje lokalne izbore, što je prije nekoliko mjeseci dovelo do eskalacije sukoba). Pristajanje na izbore znači da će se Srbi, nakon što ih je Vučić povukao iz kosovskih institucija, tamo i vratiti, čime je opet deklarirao da priznaje Kosovo i njegove državnopravne institucije. Srbi kao ministri u vladi Kosova, kao gradonačelnici izabrani prema kosovskim zakonima, a s druge strane govori da ne priznaje Kosovo kao političko-državni realitet?! Nije šija nego vrat.
Sve manje manevarskog prostora
Kosovski premijer Albin Kurti želio je ispasti kooperativan pa je rekao da je Kosovo imalo namjeru potpisati sporazum, ali je srpski predsjednik to odbio i istaknuo da samo potpis podrazumijeva prihvaćanje i jamči njegovo provođenje. Kurti kaže da su i oni bili za, ali je sve svalio na Vučića koji je odbio potpisati sporazum s Kosovom i tražio da se prihvati popratno pismo kojim se praktično poništavaju tri principa sporazuma, njegova aneksa o primjeni i nacrta (o ZSO-u) koji je pet izaslanika zapadnih zemalja predložilo 21. listopada, navela je vlada Kosova u svom priopćenju. Stvorio se začarani krug u kojemu nitko ne želi ispasti "trouble maker".
Ministar obrane i novi šef SNS-a Miloš Vučević rekao je za TV postaju Happy da su razgovori u Bruxellesu oko Kosova "bili teški i mučni, ali je Srbija izbjegla scenarij da bude krivac i remetilački faktor". Srbija je, kaže bliski Vučićev suradnik, spremna pregovarati o svim prijedlozima koji isključuju nezavisnost Kosova i stolicu u UN-u. "Mi ne prihvaćamo niti jedan vid de iure ili de facto priznanja Kosova kao nezavisne države. O ostalim stvarima možemo razgovarati, je li to carinska deklaracija, pečat ovaj ili onaj... Sve ono što ne vodi ka nezavisnosti Kosova za nas je nešto što može biti tema na stolu", rekao je Vučević. Naveo je da bi, prema njegovu mišljenju, 90 posto Srba najviše voljelo da Srbija odbije sve iz tog dijaloga i da ga napusti. No, Vučiću je jasno da je dijalog ušao upravo u tu završnu fazu i da može završiti samo formalnim ili neformalnim priznanjem i Kosovom u UN-u.
Stoga je, kako prenosi N1, Josep Borrell rekao da su lideri EU, Francuske, Njemačke i Italije "jako zabrinuti zbog činjenice da je proces normalizacije odnosa Kosova i Srbije nakon nedavnih terorističkih napada (u selu Banjska), koje su ponovno osudili, upao u slijepu ulicu". Banjska je ono što Vučića jako žulja, ali ne može izbjeći da se to stalno ne povlači tijekom razgovora. No, neće se toga moći riješiti samo tako. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je, kako prenosi Radio Slobodna Europa, da Komisija čeka rezultate istrage o napadu kod Banjske. Osim toga, nad glavom mu vise i sankcije zbog toga, pa Vučić mora igrati jako oprezno. Razgovori će se nastaviti, ali će i Vučić i Kurti imati sve manje manevarskog prostora jer će konsekvence za opstrukciju, na koje su upozoreni, navodno biti drastične.