Jesu li izlaskom Rusije iz crnomorskog pšeničnog sporazuma, o izvozu ukrajinskih žitarica, potpisanom 22. srpnja 2022., otpočele opasne Putinove igre gladi!? Naime, zbog nove blokade ukrajinskih luka Afrika se našla u škakljivoj poziciji, a mnogi se boje da bi najnoviji potez Moskve mogao izazvati divljanje cijena ne samo žitarica nego i hrane na svjetskom tržištu, ali i izazvati nestašicu hrane u najranjivijim zemljama Afrike i Bliskog istoka.
Kako je rekao američki državni tajnik Antony Blinken, "Rusija se koristi hranom kao oružjem" te ugrožava milijune ljudi širom svijeta. Prema podacima Svjetske banke, koje navodi list Politico, trenutno je blokirano oko 20 milijuna tona ukrajinskih žitarica, koje ne mogu do krajnjih korisnika zbog nove ruske blokade, ali i raketiranja ukrajinskih luka, poput Odese i Černomorska.
Prema tim podacima, u posljednjih nekoliko dana uništeno je oko 60.000 tona žita spremnog za utovar, a nedavno je ruska raketa Kalibr pogodila i jedan od najvećih silosa u Odesi. Ukrajina ima velikih problema, osim što, zbog rata, ovogodišnja žetva neće dati tolike prinose, jer se pretpostavlja da bi se moglo proizvesti od pet do šest milijuna tona žitarica manje nego prije rata, pa će se ukrajinski izvoz smanjiti barem za 20 posto u odnosu na prijeratno razdoblje. Izvoz za sada ponovno ide preko Poljske, kopnenim putem, što stvara velike poteškoće, jer Ukrajina je do sada 90 posto izvoza obavljala morskim putem.
Putin je izašao iz sporazuma kako bi pojačao pritisak na afričke države da one pritisnu Zapad da skine Rusiji sankcije koje obuhvaćaju poljoprivredne proizvode i umjetna gnojiva te da njenu Agrobanku vrati u sustav Swift. A, kako pišu neki ruski neovisni portali, Putin zapravo želi da se Rusija oko pšenice izravno, bez posrednika, dogovara s afričkim korisnicima. Naime, sljedeći tjedan u Sankt Peterburgu će se održati dugonajavljivani summit Rusija - Afrika, na kojem će Putin, smatraju mnogi, i izaći s tim prijedlozima. Jedan od razloga ruskog "miniranja" pšeničnog sporazuma i jest taj da učini Afriku što ovisnijom o sebi, kako bi zbog straha od nestašice i poskupljenja hrane iskamčila ustupke za sebe, otežala poziciju Ukrajine i izazvala sukob Afrike sa Zapadom.
Uz to, Rusija je od početka agresije na Ukrajinu uložila mnogo napora da Afriku pridobije na svoju stranu, kao svoj adut u borbi sa Zapadom (Rusi stalno podsjećaju Afrikance na vrijeme kolonijalizma i potiču ih na nastavak borbe protiv zapadnjačkog utjecaja i vrijednosti koji su, po njima, pogubni za Afriku), ali, osim određene neutralnosti ili pasivnosti, nisu uspjeli pridobiti većinu zemalja, pa je i ovo jedan od rizičnih načina da ih "razbude". U svijetu, stoga, jača zabrinutost da bi se prehrambena kriza mogla zlorabiti.
Michael Dunford, direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) za istočnu Afriku, prenosi Deutsche Welle, kaže da se oko 80 milijuna ljudi u toj regiji već suočava s akutnom nesigurnošću kada je riječ o opskrbi hranom. Dunford je istaknuo da ruski izlazak iz sporazuma dodatno pogoršava situaciju koja je ionako zbog sukoba u mnogim državama Afrike teška, a tu su i klimatske promjene i problemi s gospodarskom situacijom u gotovo svim tim zemljama.
Mnogi zato primjećuju da su se afrički lideri ustručavali kritizirati potez Rusije mada ih je on izravno ugrozio. Kako piše Politico, Afrikanci ne žele razljutiti Putina jer o njemu ovisi opskrba i ruskim i ukrajinskim žitaricama, a te su države ponajveći kupci žita tih zemalja.
Jedino je visoki dužnosnik kenijskog ministarstva vanjskih poslova Abraham Korir Sing‘Oei imao hrabrosti reći da je postupak Rusije "nož u leđa Africi", ali on je iznimka koja potvrđuje zavjet šutnje. Vjerojatno se čeka i taj sanktpeterburški summit, pa možda tamo afričke zemlje izađu sa zajedničkim stavom ili rezolucijom. No, Putin je ljut jer je povrijeđena njegova taština.
Naime, iako je silno htio, on se ipak u kolovozu neće pojaviti na sastanku zemalja članica BRICS-a u južnoafričkom gradu Johannesburgu. Naime, JAR ne može garantirati Putinu sigurnost, odnosno "neuhićivanje" po nalogu Međunarodnog suda za rate zločine u Haagu, koji je izdao tjeralicu za Putinom zbog ratnih zločina počinjenih u Ukrajini.
Putin je silno želio na skup, baš zato da prkosi optužnici, ali nije uspio, što neće tako lako zaboraviti tamošnjem predsjedniku Cyrilu Ramaphosi. Putin će se summitu obratiti putem videolinka, a njegove interese će u JAR-u zastupati ministar vanjskih poslova i jedan od najvažnijih ratnohuškačkih jastrebova Sergej Lavrov.
Inače, prema podacima UN-a, koje navodi Politico, četvrtina svih žitarica iz crnomorskog sporazuma otišla je u Kinu, koja je već godinama najveći kupac žitarica na svjetskom tržištu. Oko 18 posto otišlo je u Španjolsku, a 10 posto u Tursku. No, prema podacima Svjetske banke, najveći dio turskog uvoza se zapravo prerađuje i reeksportira kao brašno ili tjestenina upravo u Afriku ili u zemlje Bliskog istoka. No, nije to jedini problem koji muči Ukrajinu.
Tako je, javlja Hina, poljski ministar poljoprivrede Robert Talus izjavio da su "voljni pomoći Ukrajini očekivanim pojačanim tranzitom poljoprivrednih proizvoda nakon ruskog povlačenja iz crnomorske inicijative", ali, kako je naglasio, "žetva je u Poljskoj tek počela i tranzit neće odmah biti pojačan". Prema Talusu, to će iziskivati više vremena, a očekuje da će Bruxelles pomoći s infrastrukturom. No, istodobno je dodao da će se na sastanku s kolegama iz Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Slovačke zauzeti za produljenje embarga na uvoz ukrajinskog žita u te zemlje. Dužnosnici EU založili su se nedavno za pojačanu upotrebu "koridora solidarnosti" u zemljama koje graniče s Ukrajinom.