Kako će Donald Trump voditi Ameriku, nije ništa jasnije sada kad su se izredali predloženi ministri u njegovu budućem kabinetu. Uspoređujući Trumpove izjave i izjave njegovih ministara na saslušanju u Senatu, jasno je samo da će američka politika ostati vrludava i nepredvidljiva poput novog američkog predsjednika.
Naime, teško je naći važnu političku točku u kojoj se Donald Trump i njegovi budući ministri slažu. Zasad se nazire samo jedna: Kina. Rex Tillerson, teksaški naftaš kojega je Trump odabrao za šefa diplomacije, postavio se iznenađujuće oštro prema dalekoistočnom ekonomskom divu. "Kinesko ponašanje u Južnome kineskome moru, stvaranje umjetnih otočića s ciljem poboljšanja vlastite pozicije i dovođenje naoružanja slično je ruskoj aneksiji Krima", ustvrdio je Tillerson. Time je i prije formalnog stupanja na dužnost stvorio uvjete za diplomatski sukob. "Morat ćemo Kini jasno dati do znanja da, prvo, zaustavi gradnju i, drugo, da nećemo dopustiti pristup otočju", izjavio je Tillerson. Pokušaj Pekinga da diktira pristup morskom putu bio bi prijetnja za "cijelu globalnu ekonomiju", dodao je Rex Tillerson.
Tko je hakirao
Njegov je šef jednako osuo po Kini na konferenciji za novinare, prvoj od pobjede na izborima 8. studenoga. Naime, dok je Tillerson odgovarao na pitanja Senata, Trump je na konferenciji branio Moskvu po pitanju uplitanja u američke izbore, a napadao Kinu. "Da, Rusi su vjerojatno bili ti koji su hakirali Demokratsku stranku. No, ima i drugih zemalja koje izvode cyber napade. Zašto se nije podigla tolika buka nedavno kad su nam ukrali 20 milijuna imena? To su vjerojatno napravili Kinezi", izjavio je standardno nediplomatičan Trump. Druga najveća ekonomija svijeta, za koju Forbes procjenjuje da bi 2018. mogla prestići SAD, time se našla na nišanu budućega američkog vrha dva puta u istom danu.
S druge strane, naklonost prema Rusiji jasna je od početka Trumpove predsjedničke kampanje. Mnogi zbog toga postavljaju pitanje kako će se novopronađeno američko-rusko prijateljstvo preliti na međunarodnu pozornicu i hoće li Trumpov autokratski stil uništiti američku demokraciju. No, za razliku od svog šefa, Tillerson, čovjek kojega je ruski predsjednik Vladimir Putin odlikovao Ordenom prijateljstva, na saslušanju se začuđujuće distancirao od Rusije. Tillerson je izjavio da bi mogao poništiti Obamino protjerivanje ruskih dužnosnika zbog cyber napada tijekom kampanje, ali i da bi podržao prodaju oružja Ukrajini za obranu u ratu s proruskim separatistima. Govorio je i o "korisnosti sankcija protiv Rusije". Tillerson je izjavio da bi preispitao nuklearni sporazum s Iranom.
Međutim, trudio se ne stati na žulj Rusiji, za razliku od Kine. Kada ga je senator Marco Rubio, kojega je Trump u vrijeme republikanskih predizbora posprdno nazivao "Mali Marco", upitao "je li Vladimir Putin ratni zločinac" zbog napada u Siriji, Tillerson je odgovorio kako ne bi koristio taj termin. Budući šef američke diplomacije odbio je osuditi filipinske odrede smrti kojima se u toj zemlji rješava problem droge, a izjavio je i da ne može tvrditi krši li Saudijska Arabija ljudska prava.
"Tužno je da se to događa u 21. stoljeću", izjavio je Rubio, ne otkrivajući hoće li glasati za potvrdu Tillersonova imenovanja.
Tillerson se postavio posve suprotno od šefa u nekoliko važnih pitanja. Izjavio je da se ne protivi trgovinskom sporazumu TPP, za razliku od Trumpa koji je obećavao da će ga ukinuti. Trump je tijekom kampanje napadao Hillary Clinton jer je taj sporazum nazvala "zlatnim standardom". Tillerson je izjavio da su klimatske promjene stvarna opasnost, a Trump je tvrdio da je to kineska zavjera. Rekao je da, prema njegovu mišljenju, Južna Koreja i Japan ne bi trebali dobiti nuklearno naoružanje.
"Kako ćete se postaviti prema ishitrenim tvitovima svoga šefa, koji mogu napraviti diplomatsku štetu?" upitao ga je republikanac Todd Young. "Imam njegov mobitel", odvratio je Tillerson. "Nadajmo se najboljem, znači", komentirao je Young.
Muslimani
Ni drugi Trumpovi izabranici nisu pokazali bolju usklađenost s izabranim predsjednikom. Trumpov kandidat za ministra domovinske sigurnosti John. F. Kelly, osim što je izjavio da se protivi waterboardingu, kontroverznoj metodi ispitivanja mučenjem, izjavio je da gradnja zida na granici s Meksikom, veliko Trumpovo predizborno obećanje, nije važna. Kelly, bivši šef američke vojske za područje južno od SAD-a, izjavio je da fizička granica s Meksikom neće spriječiti probleme poput krijumčarenja droge ili dolaska ilegalnih imigranata.
"Moramo imati slojevitu obranu", istaknuo je Kelly. Jeff Sessions, kandidat za ministra pravosuđa na čijem su se saslušanju pojavili prosvjednici vičući da nema mjesta za Ku Klux Klan u Senatu, usprotivio se, pak, Trumpovu pozivu za zabranu ulaska muslimana u SAD. Kako bi objasnio da se on i Trump ipak slažu po tom pitanju, istaknuo je da je i Trump povukao tu svoju tvrdnju.