Osnivač talibana mula Mohammad Omar naredio je 2001. da se 1500 godina stari monumentalni kipovi Bude u središnjem Afganistanu dignu u zrak. Rekao je da su to simboli bezbožništva i da trebaju biti uništeni. No, nova talibanska vlast prije dvije godine je pozvala UNESCO da im pomogne obnoviti kipove iz 6. stoljeća i sada se nadaju prihodima od turizma.
To je dio identiteta naše zemlje, rekao je novinarima Washington Posta talibanski vojnik Kheyal Mohammad (44), koji je s dva svoja prijatelja došao u turistički obilazak. On smatra da dva kipa Bude, odnosno reljefa izdubljena u stijeni u Bamianu, nisu smjela biti dignuta u zrak. Smatra da bi ih trebalo obnoviti. "Ako Bog da", kaže on.
Ignorirajući molbe iz cijelog svijeta, mula Omar naredio je talibanskim borcima 2001. da eksplozivom i protuzračnim raketama razbiju goleme reljefe iz šestog stoljeća, prije nego što je Afganistan pao pod muslimansku vlast. No, talibani koji su sada na vlasti jako trebaju novac, pa ostatke kipova Bude vide kao potencijalno unosan izvor prihoda i rade na privlačenju turista. Današnji talibani pragmatičniji su od onih iz perioda od 1996. do 2001. kad su talibani prvi put bili na vlasti.
"Bamian i kipovi Bude su od velike važnosti za našu vladu, baš kao i za svijet", izjavio je Atiqullah Azizi, zamjenik talibanskog ministra kulture. Ističe da je više od 1000 čuvara angažirano da štite kulturnu baštinu diljem Afganistana. Prošlog mjeseca, na svečanosti otvaranja odjela nacionalnog muzeja u Kabulu posvećenog budističkim artefaktima, pojavili su se i visoki talibanski dužnosnici. Pritisnuti međunarodnim sankcijama, nadaju se zaradi od turizma.
No, nemaju svi isto mišljenje. Guverner pokrajine Abdullah Sarhadi ističe da je posvećen očuvanju afganistanske kulturne baštine, no misli da bi turiste trebalo usmjeravati drugdje. Mi smo muslimani, ističe, pa rušenje Buda brani kao dobru odluku. Arheolozi Bamian i njegove dvije skulpture Bude gledaju kao test može li bogata afganistanska kulturna baština, koja uključuje sinagoge i ostatke hinduističke kulture, preživjeti povratak talibana.
Turisti i danas dolaze u Bamijan, glavni grad provincije Bamian, okružen poljima krumpira pod snijegom prekrivenim planinama Hindukuša. U podnožju većeg od dva kipa naplaćuje se posjet: domaćima 58 centi, a strancima 3,45 dolara. Naoružani čuvari sjede pokraj obližnjeg prodavača sladoleda, opisuje Washington Post. Mušterija je malo. Glavni hotel ograđen je bodljikavom žicom, na zidovima su prikazi kipova Bude prije uništenja.
U blizini planiramo novu trgovinu suvenira, kaže Saifurrahman Mohammadi (26), direktor odjela za informiranje i kulturu regionalne talibanske vlade. Premlad je da bi se sjećao uništenja spomenika. Vrijeme je da svijet krene dalje, ističe."Govorimo o nečemu što se dogodilo prije nekoliko desetljeća", kaže on.
Prošle je godine 200.000 registriranih turista, većinom Afganistanaca, posjetilo Bamijan. Svaki je potrošio u prosjeku 57 dolara. "Ova arheološka nalazišta mogla bi značajno poboljšati živote ljudi ovdje", kaže Mohammadi. No, lokalno stanovništvo je skeptično. Pamte zločine koje su talibani počinili od 1996. do 2001. nad njima. To su Hazari, pretežno šiitski muslimani. Washington Post Hazare opisuje kao relativno naprednu i obrazovanu, ali osiromašenu manjinu, koja je i danas otvoreno protiv talibanske politike. Dvije mlade sestre, koje vode suvenirnicu, kažu da je ulica nekoć bila puna turista koji su kupovali šarene afganistanske haljine i ručno vezene tepihe s prikazima Buda. Ali otkako su se talibani vratili, posao je pao 50 posto.
Talibani imaju mentalitet od prije 500 godina, kaže 27-godišnji turist iz Irana. On smatra da oni nisu u stanju turistički iskoristiti to mjesto. Afganistanac Sayed (22) cijeli dan je vozio kako bi došao tu, i naučio nešto o povijesti svoje zemlje prije nego što je islam postao dominantna religija. Ne vjeruje talibanima: "Oni su profesionalci u uništavanju stvari. Ne u njihovoj obnovi", kaže on.
Povratak talibana na vlast nakon američkog povlačenja u kolovozu 2021. natjerao je strane vlade i donatore da zamrznu pomoć i povuku svoje arheologe. Talibanske vlasti nisu u stanju financirati opsežnije arheološke radove, pa su pozvali strane organizacije da se vrate i nastave s radom. No, mnogi smatraju da je nemoralno vratiti se u Afganistan dok talibani grubo ograničavaju prava žena.
Problem je i to što se i prije dolaska talibana na vlast stranci nisu mogli složiti što učiniti s Budama. Neki su bili za obnovu; drugi su željeli konzervirati sadašnje ostatke. No, kao znak da bi se neki međunarodni arheolozi mogli vratiti, UNESCO je nedavno nastavio projekt sa 100 lokalnih radnika za osiguranje staza i nastavak konzervatorskih radova u Bamianu.
Philippe Marquis, šef francuske arheološke delegacije za Afganistan, kaže da je zabrinutiji za druga, manje poznata nalazišta. Satelitske snimke sjevernog Afganistana pokazuju znakove velikih iskapanja: njegovi kolege se boje da su to znakovi da siromašni Afganistanci možda pokušavaju prodati arheološke iskopine.
Zamjenik ministra kulture Azizi ističe da su vlasti predane procesuiranju onih koji pljačkaju arheološka nalazišta. No, sami ih nisu u stanju zaštititi kako treba. Marquis kaže da su talibani shvatili da uništavanjem arheoloških nalazišta neće dobiti podršku svijeta. "Ali, činjenica je da im nedostaje kapaciteta i stručnosti. I oni su prvi koji su to priznali", kaže on.