U Osnovnoj školi “Ivo Andrić” u Banjoj Luci pet je glasačkih mjesta. Tri su u smještena u prizemlju zgrade, dok su za građane na katu rezervirane još dvije učionice. Na hodniku koji vodi do glasačkih kutija slika je pisca po kojem je škola dobila ime i njegov citat: “Malo nam za sreću treba, a najviše nam nedostaje upravo to malo”.
Došao zbog oca
Pokraj Andrićeva citata prošao je i Velibor Gvozdić s dvogodišnjim sinom Lukom. Velibor na dan povijesnog referendum slavi 27. rođendan, a na glasačko mjesto otišao je na nagovor oca. - Moj otac kaže kako nije on uzalud četiri godine kopao rovove, da bih ja danas ostao doma. Zato sam došao. Iz poštovanja prema ocu - kaže Velibor. Posljedica referenduma se ne boji. Ostat će sve isto, dodaje, pa me i sam upućuje na Andrićev citat.
- Ovoj zemlji, ne Republici Srpskoj nego cijeloj Bosni i Hercegovini, nedostaje upravo to malo. A to malo možemo dobiti ako napokon naučimo ponovno živjeti zajedno - zaključuje. Velibor je na referendumsko pitanje “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske? odgovorio potvrdno, a koliko je građana Republike Srpske križićem označilo DA, bit će poznato danas kada će se objaviti potpuni rezultati.
Prema riječima Siniše Karana, predsjednika Komisije za referendum, jučer do 15 sati na referendum je izašlo 484.328 glasača, odnosno oko 39 posto. Najveća izlaznost bila je na Kupresu, oko 61 posto, dok je u Banjoj Luci glasalo 37,8 posto. U inozemstvu je glasalo 9895 građana.Povijesni referendum, koji se odvija pod egidom poziva predsjednika RS-a Milorada Dodika “Srpska te treba”, od kojeg se, kako smatraju brojni analitičari, trese cijela regija, u Banjoj Luci protekao je poprilično mirno. Da nema plakata s političkim akterima koje sljedeću nedjelju očekuju lokalni izbori, teško da bi se moglo primijetiti da se nešto uistinu povijesno događa u glavnom gradu Republike Srpske.
Iako je MUP RS-a upozoravao da će stanje sigurnosti podignuti na jednu višu razinu zbog “opasnosti od terorizma i vehabija”, policajaca s dugim cijevima bilo je tek ispred zgrade Narodne skupštine i Vijeća naroda, kao i ispred Palače predsjednika.
Nevažeći listići
Jučer se otvorilo 1900 biračkih mjesta, na glasanje je u RS-u i inozemstvu moglo izaći 1,219.399 građana, a taj broj odredio je prema vlastitim podacima MUP RS-a, nakon što im je službeno Sarajevo odbilo dati službeni popis birača. I prije samog referenduma znalo se tko će izaći, a tko ne. Srbi će izaći, dojam je, gotovo pa iz inata. Mnogi koje smo jučer sreli u Banjoj Luci kažu da ih smeta licemjerje Zapada i službenog Sarajeva. Zapadu ne smeta Brexit, a smeta im naš referendum. Službeno Sarajevo poziva se na Ustavni sud, a 92 odluke Ustavnog suda uopće se ne poštuju, kažu. Bošnjaci i Hrvati u ovom entitetu bojkotirat će izbore, iako će mi Miro Špoljarić, Hrvat s kojim razgovaramo ispred katedrale Sv. Bonaventure, reći da bi bilo bolje da i Hrvati iziđu. - Trebali bi izaći, zaokružiti i da i ne, i tako imati nevažeći listić. Radio sam godinama u izbornim komisijama za izbore, i znam što se radi s listićima koje nitko nije ispunio - kaže Miro, dok mu kolege Rudi, Zagorac i Josip samo domahnu rukom.
Komarica šuti
- Ma bolje to bojkotirati i ne uplitati se - kažu. Za komentar smo željeli pitati i banjalučkog biskupa Franju Komaricu, no iz Biskupije su nam odgovorili da neće davati komentare.
Biračka mjesta u ranojutarnjim satima okupirali su uglavnom umirovljenici, koji nam kažu kako je referendum pravo svakog naroda te da im nije jasno zbog čega se oko jednog praznika digla tolika prašina. - Kod vas u Zagrebu slave mise za ustaške generale, a mi ne možemo slaviti svoj dan? Kome smeta datum, neka ostane u kući i neka šuti - kaže mi penzioner Marko Janković.
Priča oko referenduma, koji se odvija na gotovo 1900 biračkih mjesta, krenula je onog trenutka kada je predsjednik RS-a Milorad Dodik najavio kako će sami građani odlučiti o datumu Dana Republike, koji se u RS-u slavi 9. siječnja, na datum kada pravoslavci slave Stefana Prvomučenika.
Diskriminacija
Naime, u studenome 2015. godine Ustavni sud objavio je kako taj datum nije sukladan Ustavu jer diskriminira Bošnjake i Hrvate koji žive u tom entitetu. Ustavni sud im je ranije ukinuo i himnu “Bože pravde” i grb jer je smatrao da je “protuustavno i diskriminirajuće da ima samo srpska obilježja”. Apelaciju Ustavnom sudu podnio je sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Dodik takvu odluku Ustavnog suda nije želio prihvatiti te je Narodna skupština RS-a u srpnju donijela odluku da će se ići na referendum. Na ponovljenu Izetbegovićevu apelaciju Ustavni sud je referendum zabranio, no Dodik je odlučio ustrajati u tome. Kako ne bi u potpunosti išao protiv Ustavnog suda, referendum je opisao ne kao obvezujući, već tek kao savjetodavni. I za tu anketu, koju je Dodik prikazivao jučer kao “praznik demokracije koji se odvija u svečarskom tonu” i na koju je “izašao veći broj glasača nego na prethodne lokalne izbore”, izdvojio oko milijun eura, i na čijoj je provedbi uključeno više od 15 tisuća ljudi.
Vučić i putin
Kada je postalo jasno da će se referendum, za koji Dodik nije dobio podršku ni od Vučića ni od Putina, održati, počele su priče kako će uskoro Dodik raspisati referendum za odcjepljenje, a neki protagonisti u Federaciji počeli su zazivati i mogući rat. U toj igri pokazivanja mišića mnogo je važnije, naglašavaju naši sugovornici, ono što će se dogoditi za tjedan dana.
- Sve ove priče oko referenduma napravljene se kako bi stanovništvo doživjelo psihološki udar i kako bi ih se pripremilo za lokalne izbore - smatra Mladen Milosavljević s Banja Luka Collegea. On smatra da narodu u RS-u plasiraju priče kako je jedini zaštitnik države Dodik te da ako on ode, srpskog entiteta više neće biti.
- Referendum je Dodikova kampanja pred izbore, kojom se ‘Velikog vođu’ želi prikazati kao istinskog i jedinog borca za prava Srba u BiH, a BiH je zemlja koja postoji samo zato što ne zna kako da se raspadne i koju na životu održava kontrolirani kaos - kaže Milosavljević. Ovaj politički analitičar, kao i mnogi drugi s kojima smo razgovarali, vjeruju da do referenduma o odcjepljenju neće doći, između ostalog i jer Republika Srpska ne može ekonomski opstati kao država kada polovica budžeta odlazi na pokrivanje kredita.