Mozak slavog fizičara Alberta Einsteina po prvi će se puta naći na izložbi za javnost. Riječ je o vrlo tankim dijelovima Einsteinova mozga koji su nakon njegove smrti uzeti kako bi se otkrilo što ga je činilo toliko psoebnim. Philadephijski Mütter Museum i Povijesna medicinska knjižnica prezentirali su javnosti 45 uzoraka unutar stakalaca te jedan pod mikroskopom.
Einsteinov je mozak maknut iz tijela tijekom uobičajene obdukcije nakon njegove smrti 1955. godine. Njegovo je tijelo, prema posljednjoj želji, bilo kremirano, a pepeo je raspršen na nepoznatoj lokaciji. Patolog Thomas Harvey, koji je obavljao obdukciju, nije vratio mozak u tijelo tvrdivši da je Einsteinov sin dao dopuštenje da se mozak zadrži u znanstvene svrhe. No, Einsteinova je obitelj to demantirala zbog čega je Harvey izgubio posao.
Međutim, Harvey je zadržao mozak i razrezao ga u 240 tankih dijelova koje je čuvao u svojoj kući. Nije objavio nikakva značajna otkrića tvrdeći kako nije uspio pronaći ništa posebno.
Svaki je dio mozga širok između 20 i 50 mikrona. Za usporedbu ljudska kosa je široka 100 mikrona.
Drugi su znanstvenici tijekom vremena uspjeli otkriti posebnost Einsteinova mozga koji je imao 73 posto više glija stanica od prosjeka. Glija stanice omogućuju homeostazu odnosno održavanje stalnih uvjeta u unutarnjoj okolini stanica te pružaju podršku i zaštitu neuronima. To znači da je Einsteinov mozak koristio više kalorija od mozga prosječne osobe.
Osim toga, otkriveno je kako je Einsteinov mozak bio 15 posto širi od prosjeka. Upravo u tom širem dijelu nalaze se centri odgovorni za matematičko razmišljanje i zamišljanje pokreta. Također, krvne su žile bile u boljem stanju nego što su trebale biti s obzirom na starost.
Dijelovi Einsteinova mozga Muzeju je donirala doktorica Lucy Rorke-Adam koja ih je dobila od doktora Allena Steinberga, a kod njega su završili nakon što mu ih je dao William Ehrich, kolega Thomasa Harveya, nakon Harveyeve smrti 1967. godine.