Gradsko vijeće grada Narve u Estoniji nalazi se na Trgu Petra Velikog, tik do estonsko-ruske granice. Ruski jezik materinji je jezik gotovo svih stanovnika Narve, trećeg najvećeg estonskog grada, u kojemu žive 53 tisuće ljudi. Svaki treći stanovnik toga grada ima rusko, a ne estonsko državljanstvo. Zastupnici u Vijeću koji su uživali potporu Moskve 1993. su godine organizirali referendum o "regionalnoj autonomiji". Drugim riječima, htjeli su ući u savez s Rusijom. Izlaznost na tom referendumu bila je 54 posto, a većina je taj prijedlog podržala. Estonija je rezultate proglasila prijetnjom za njezinu nezavisnost i teritorijalni integritet te ih odbacila. U Narvi se o separaciji više ne govori toliko otvoreno, no to ne znači da opasnosti od Rusije više nema, piše The Wall Street Journal.
Nekoć prometni granični most preko rijeke Narve u veljači je zatvoren za automobile. Na njemu su danas betonske protutenkovske piramide. Estonske vlasti od pješaka koji u zemlju žele ući iz Rusije traže da otkriju informacije koje imaju o sigurnosnim prijetnjama za Estoniju. Nekoliko mjeseci nakon što je počela ruska invazija na Ukrajinu, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin Narvu je opisao kao "povijesno ruski teritorij". Njegova je vlada u međuvremenu izdala uhidbeni nalog za estonsku premijerku Kaju Kallas jer je njezina vlada naredila da se s javnih površina u Estoniji uklone spomenici sovjetskim vojnicima. Ona je jedina čelnica neke nacije koju Kremlj želi privesti pravdi.
Iako malo tko očekuje da će Rusija u bližoj budućnosti napasti Estoniju, Sjedinjene Američke Države i Europa sve se više brinu da bi Putin, u slučaju za njega povoljnog ishoda rata u Ukrajini, mogao krenuti na nju, Litvu i Latviju - tri baltičke zemlje kojima je Rusija nekoć bila gospodar. "Znamo da je Rusija agresivna. Ona je poput ubojice - ima namjeru i sredstva, samo čeka priliku", rekao je Tomas Jermalavičius, voditelj odjela za izučavanje u Međunarodnom centru za obranu i sigurnost, trustu mozgova u glavnom gradu Estonije Tallinnu. Zato je Zastupnički dom Sjedinjenih Država, kojim predsjedava Mike Johnson iz Republikanske stranke, nakon dugotrajnog sukoba republikanaca i predsjednika SAD-a Joea Bidena osigurao izglasavanje 60 milijardi dolara vrijednog paketa pomoći za Ukrajinu. "Vladimir Putin nastavio bi marširati Europom kada bi to mogao", rekao je Johnson.
Putin je upozorenja da će Rusija napasti članice Sjevernoatlantskog saveza poput Estonije okarakterizirao kao besmislice. Na sličan je način početkom 2022. odbacio upozorenja da će napasti Ukrajinu. "Prijetnje nisu ni potencijalne ni teoretske", rekao je Jonatan Vsevjov, glavni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Republike Estonije. "Rusija želi kontrolirati Ukrajinu i promijeniti europsku sigurnosnu arhitekturu. Želi stvoriti tampon-zonu na svojoj zapadnoj granici te usput uništiti NATO i Europsku uniju", dodao je Vsevjov.
Estonski i drugi baltički dužnosnici kažu da pripremaju odgovor na taj izazov. Uložit će, piše The Wall Street Journal, više sredstava u svoje vojske, a rade i na diplomatskim te obavještajnim rješenjima.
Estonija, zemlja s 1,4 milijuna stanovnika od kojih gotovo trećina govori ruski, ne može se suprotstaviti ruskoj vojsci. "Kad bi ovdje izbio rat, on ne bi bio poput onog u Ukrajini jer smo mi malena zemlja. Naša je cijela populacija manja od ruske vojske", rekao je gradonačelnik Narve Jaan Toots. "NATO bi nas morao braniti", dodao je Toots. Članice NATO-a, pa tako i SAD, poslale su svoje vojnike na Baltik još 2017. godine, a njihov se broj povećao nakon ruske invazije na Ukrajinu. Procjenjuje se da ih je sada ondje oko 5000 - ni približno dovoljno da se odbije pravi ruski napad. Zapadni dužnosnici kažu da se Narva i njezina okolica te prevlaka Suwałki, područje jugozapadno od granice Litve i Poljske između Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingradske oblasti, nameću kao najočitije mete potencijalnih ruskih napada i provokacija.
Anton Hofreiter, predsjednik Odbora za europske poslove Bundestaga, rekao je da su izolacionistički stavovi pojedinih američkih dužnosnika, poglavito bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji je rekao da će potaknuti Rusiju da napadne europske države koje odrađuju svoje financijske obveze prema NATO-u, nanijeli štetu Savezu. "Nejasni signali sa Zapada mogli bi Putina natjerati da pomisli da može napasti bez preoštrih posljedica. Primjerice, mogao bi napasti Narvu, sutradan reći da je dio Rusije i pod ruskim nuklearnim kišobranom te nas zatim upitati - što ćete sada napraviti?" rekao je Hofreiter. Rusi su već izveli niz kibernetičkih napada na Estoniju, a neki od najjačih dogodili su se nakon većih političkih događaja poput proglašavanja Rusije terorističkom nacijom krajem 2022. godine. Estonski su obavještajci rekli da su u veljači uhitili 10 osoba kojima je Moskva naredila da potkopavaju društveni poredak. Ti su sumnjivci napali automobile estonskog ministra unutarnjih poslova Laurija Läänemetsa i jednog istaknutog novinara. Kad je riječ o konkretnijem konvencionalnom vojnom udaru, ministar obrane Republike Estonije Hanno Pevkur rekao je da će Rusiji trebati dvije-tri godine da obnovi svoje snage i ozbiljnije ugrozi NATO. "Dokle god traje rat u Ukrajini, sumnjam da će Putin htjeti otvoriti drugi front. To bi za njega bilo katastrofalno", dodao je Pevkur.
Nakon što su 1991. ponovo stekle neovisnost, Estonija i Latvija, no ne i Litva, nisu svim svojim stanovnicima automatski dale državljanstvo. Stotine tisuća govornika ruskih govornika iz ostatka Sovjetskog Saveza koji su u te zemlje došli nakon kraja 1. svjetskog rata i njihovi potomci dobili su dvije opcije - mogli su ili ostati "negrađani" bez nacije te zadržati svoje ruske putovnice ili proći jezično testiranje kako bi mogli dobiti državljanstvo. Osobe s prebivalištem u spomenute tri zemlje, neovisno o tome čije državljanstvo imaju, mogu glasati na lokalnim izborima. Doduše, Vlada Republike Estonije to pravo želi oduzeti ruskim i bjeloruskim državljanima, a želi i nastavu u školama u Narvi i sličnim joj gradovima s ruskog prebaciti na estonski jezik.
Bivša gradonačelnica Narve i ministrica unutarnjih poslova Estonije Katri Raik rekla je da nije izgledno da će se Putinu naklonjeni stanovnici zemlje zalagati za proruske separatističke politike jer Estoniji, otkad je ušla u Europsku uniju, na gospodarskom planu ide prilično dobro. "Mogu ruski obavještajci pronaći nekog beskućnika koji dane krati alkoholom i servirati mu propagandu preko društvenih mreža, no takvih ljudi nema mnogo. Ovdje nema pete kolone. Ljudi nisu glupi i znaju gdje je život bolji", rekla je Raik za The Wall Street Journal.
Unatoč tome i unatoč tome što je Estonija nezavisna zemlja već više od 30 godina, više od pola stanovnika Narve nisu estonski državljani. Iako Rusi u javnosti ne nose prepoznatljive crno-narančaste vrpce sv. Jurja i ne smiju reći da podržavaju rusku invaziju na Ukrajinu, nemali broj njih i dalje podržava Putina. Nakon što je Narva uništena u 2. svjetskom ratu, Estonci koji su u njoj dotad živjeli u grad se nisu vratili. Kad su ga Sovjeti obnovili, u njemu su se naselili Rusi. "Kad se nezavisna Estonija počela graditi, stanovnici Narve zauzeli su drukčiji stav. Rekli su - Rusi su ovdje oduvijek živjeli, zašto bi učinili estonski? Granica s Rusijom je blizu i otvorena je, zašto da se trudimo?" rekla je direktorica muzeja u Narvi Maria Smorževski-Smirnova.
Ukrajinac koji se u Narvu doselio nakon što je u njegovoj domovini izbio rat rekao je da s lokalcima ne razgovara o politici jer mnogi podržavaju Putina. Iako na estonskoj kabelskoj mreži nema ruskih TV postaja, kremaljska propaganda zbog blizine u Estoniju ipak stiže redovno. Malo je stanovnika područja oko estonsko-ruske granice koji žele razgovarati s medijima. U Estoniji bi mogli imati problema ako podržavaju Putina, a u Rusiji bi mogli imati problema ako ga kritiziraju. Nadežda Šibelo, 60-godišnjakinja koja se prije 40 godina u Narvu doselila iz Sibira, a koja u Rusiji još uvijek ima dosta rodbine, rekla je da zbog mogućeg rata ima noćne more. "Naši ljudi stalno govore da će Putin doći. Sumnjam da će se to dogoditi, ali će odgovoriti na provokaciju. Da budem iskrena, jako sam nemirna. Estonija je toliko mala - jedna eksplozija i sve će nestati", rekla je Šibelo.