Čelnici sedam najjačih ekonomija svijeta ovoga će se petka sastati u japanskom gradu Hirošimi, a očekuje se da bi fokus summita mogla biti tri velika svjetska konflikta; prošli, sadašnji i potencijalni budući.
Simbolika je jasna kao dan - lideri zemalja G7 ove se godine sastaju u gradu na koji je 6. kolovoza 1945. iz američkog vojnog aviona bačena atomska bomba "Little Boy", pri čemu je u detonaciji smrtno stradalo više od 70.000 ljudi, a još nekoliko desetaka tisuća umrlo je od posljedica zračenja.
"Doomsday clock"
Kako tzv. "Doomsday clock", koji su američki izumitelji nuklearne bombe oformili kao svojevrsno upozorenje od katastrofe, nikada u povijesti nije bio bliže "ponoći", tj. totalnom uništenju (čak ni za vrijeme Kubanske krize), čelnici zapadnih zemalja odlučili su cijeli svijet još jednom podsjetiti na cijenu korištenja nuklearnog oružja.
Procjenjuje se da danas na svijetu postoji nešto manje od 13.000 nuklearnih glava kapaciteta bitno snažnijeg od onog iz ‘45., a samo jedna zemlja, Rusija, u svom arsenalu broji njih oko 6000. Istovremeno, Kina jača svoj nuklearni arsenal, ne krijući pritom teritorijalne apetite po Pacifiku, Sjeverna Koreja svoje rakete testira rekordnim tempom, dok Iran nastavlja razvijati svoje nuklearno oružje. Te su okolnosti navele japanskog premijera Fumija Kishidu da najavi dvostruko veća davanja za obranu, čime bi postao treća vojna silom svijeta.
Promjena statusa quo
- Kina silom nastavlja intenzivirati promjenu statusa quo u regiji. Također, primjećujemo drastično jačanje kineske vojne aktivnosti u Tajvanskom tjesnacu - poručio je šef japanske diplomacije Yoshimasa Hayashi svojim kolegama iz zemalja EU tijekom sastanka u Švedskoj prošloga tjedna, dodavši kako su azijske države zabrinute i zbog očitog jačanja suradnje Moskve i Pekinga.
Pitanje rusko-kineske suradnje, po svemu sudeći, moglo bi se naći na samome vrhu dnevnoga reda ovogodišnjeg summita G7. Iako Peking još uvijek nije formalno počeo naoružavati Kremlj, sve manje skriva simpatije s kojima promatra tijek "specijalne operacije" u Ukrajini, sve češće zveckajući oružjem u neposrednoj blizini Tajvana.
Očekuje se da bi zemlje G7 upravo oko Tajvana najviše mogle lomiti koplja, zato što postoji veliki nesrazmjer u stavu europskih zemalja i stavu Japana i SAD-a o opasnosti koju bi eventualna kineska invazija tog samoupravljajućeg otoka na Pacifiku značila za globalni poredak.
- Možete očekivati da će na kraju summita svi čelnici zemalja G7 imati jednako stajalište o rastućoj prijetnji NR Kine - najavio je John Kirby, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, dajući pritom naslutiti kako će se Pekingu na kraju summita poslati poruka.
Xi ima vlastiti event
Za to vrijeme kineski lider Xi Jinping u Pekingu organizira dvodnevni summit s čelnicima zemalja središnje Azije, koji je komunistička partija najavila kao "najvažniju diplomatsku aktivnost ove godine".
Kina je time dala naslutiti kako "širi papke" i po regiji bivšeg Sovjetskog Saveza, koja je do sada bila smatrana ruskom interesnom zonom. Peking je prepoznao vakuum koji je u tom području nastao otkad se Rusija zbog internih problema više ne može u jednakoj mjeri posvetiti njegovanju odnosa s tim državama.