Nakon najnovijeg islamističkog napada na Champs Élysées u samom središtu Pariza francuske su se vlasti odlučile, uoči predstojećeg prvog kruga predsjedničkih izbora u nedjelju, na potpunu mobilizaciju sigurnosnih snaga u zemlji.
Ne popustiti
- Ne smijemo ničemu dopustiti da omete temeljni demokratski proces u našoj zemlji. Na nama je da se ne predamo strahu, zastrašivanju i manipulaciji koja bi išla u prilog neprijatelju - poručio je premijer Bernard Cazeneuve, najavljujući pojačanja za već postojećih 50.000 angažiranih policajaca, uključujući specijalce.
Upravo u takvoj nategnutoj sigurnosnoj atmosferi, ali i stidljivom, opreznom optimizmu na europskim burzama, protekao je i jučerašnji, posljednji dan napete predizborne kampanje u kojoj se za predsjedničku funkciju bori 11 kandidata. No, samo njih četvero - konzervativac François Fillon, centrist Emmanuel Macron, krajnja desničarka Marine Le Pen i krajnji ljevičar Jean-Luc Mélenchon - imaju realne šanse odnijeti pobjedu.
Prema rezultatima najnovijih anketa, četvorka je opasno izjednačena. Macron i dalje predvodi grupicu, no prednost mu je tanašna. Prema istraživanju Elabea, provedenom u srijedu i četvrtak, on je favorit s 24 posto, slijedi ga Marine Le Pen s 21,5, zatim Fillon s 20 i Mélenchon s 19,5 posto glasova birača.
Ne vjerovati
No, pitanje je koliko se uopće može vjerovati toj statistici. Kao prvo, već se na nekoliko izbora pokazalo, primjerice u SAD-u, da je birače teško uhvatiti za rep, a s druge strane, anketa je provedena prije najnovijeg terorističkog incidenta u Parizu, u četvrtak navečer, upravo dok je Marine Le Pen držala govor u televizijskom predstavljanju.
Pucnjava na Champs Élysées mogla bi poremetiti tu pipkavu ravnotežu snaga. Francuzi su osjetljivi na pitanje sigurnosti, i to s pravom. Od 2015. godine u islamističkim je napadima diljem zemlje, od kojih je za one najbrutalnije - kao i ovaj posljednji - odgovornost preuzela tzv. Islamska država, ubijeno čak 238 ljudi, prenosi novinska agencija AFP. To je velik broj, a strah od novog udara mogao bi se preliti i u glasačke kutije.
Postoji niz mogućih raspleta, pogotovo s obzirom na činjenicu da milijuni francuskih birača još nisu odlučili kome će dati glas.
Prema mišljenju Katye Adle, BBC-jeve urednice za Europu, na napadu će profitirati ili krajnja desnica ili konzervativci. Marine Le Pen najoštrija je po pitanju sigurnosti, imigracije i islamskog fundamentalizma. Odmah nakon najnovijeg napada odigrala je na kartu budućih incidenata i potrebu uvođenja graničnih kontrola, što bi se dijelu Francuza moglo učiniti privlačnom opcijom nakon najnovijeg incidenta.
No, birači bi se, smatra ona, isto tako mogli okrenuti i Fillonu, smirenijem, iskusnijem konzervativcu koji je već sjedio u premijerskoj fotelji. Macron, koji je odmah odgovorio Marine Le Pen i pobunio se protiv širenja straha, te Mélenchon mogli bi imati najmanje koristi. Vanjska politika, sigurnost i terorizam jednostavno nisu njihove jake točke, niti su “drvili” po tome u kampanji.
No, postoji i mogućnost da Francuzi - nekim slučajem - potpuno zanemare napad. Anketne trendove nisu, primjerice, poremetili ni napadi u studenome 2015. uoči regionalnih izbora, ni pucnjava u židovskoj školi uoči predsjedničkih izbora 2012. godine. Ni ubojstvo vojnika ispred Louvrea u veljači nije utjecalo na mišljenje javnosti koja najvećim problemima i dalje smatra nezaposlenost i dvojbe oko povjerenja u tamošnje političare.
Četvorka im redom obećava promjenu nabolje.
Macron (39), bivši ministar i bankar (radio je za Rothschilda) oženjen sa svojom bivšom, 24 godine starijom učiteljicom iz srednje škole, rogobori protiv elite kojoj je donedavno pripadao. Mnogi ga vole jer je manje-više nepoznato lice, a mogao bi postati najmlađi francuski šef države od Napoleona. Le Pen, s druge strane, već dugo znaju. U politici je od 18. godine, a radi dolaska na vlast odrekla se i vlastitog, doduše antisemitski nastrojenog, oca. Iza nje su dva razvoda i troje djece, cijeni Vladimira Putina, a usta su joj puna populizma, antiglobalizma i izlaska iz eurozone, dok je s druge strane optužuju za pronevjeru u Europskom parlamentu.