Kineski predsjednik Xi Jinping na prvoj europskoj turneji u posljednjih pola desetljeća nema nimalo lak zadatak - treba uvjeriti europske čelnike da će imati više ekonomske koristi ako surađuju s Pekingom, umjesto s Washingtonom.
Europska komisija posljednjih je mjeseci, naime, pokrenula istrage o kineskim subvencijama zbog straha da bi kineska roba mogli preplaviti europsko tržište. Posebno su zabrinuti zbog kineskih "zelenih" tehnoloških proizvoda, poput električnih automobila, baterija, solarnih panela i vjetroturbina, koje su i do upola jeftiniji od europskih. Dužnosnici EU rekli su za Financial Times da bi preliminarne carine na električna vozila mogle biti uvedene već u svibnju, dok bi stalne carine koje trebaju potporu većine država članica mogle uslijediti u studenom. Istraživači iz think-tanka Rhodium Group izračunali su da bi se carine na uvoz kineskih električnih vozila u EU mogle kretati od 15 do 30 posto.
Globalna potražnja
Kineska masovna proizvodnja podsjeća na događaj prije više od dva desetljeća, kad je Peking velikim izvozom oživio oslabljeno gospodarstvo. Novi "kineski šok" potaknut je dvama glavnim razlozima, slabom valutom i deflacijom, ističe Wall Street Journal. Pad vrijednosti kineske nacionalne valute odraz je sporog rasta kineskog gospodarstva, koje se bori s krizom nekretnina, demografskim odumiranjem i smanjenom kupovnom moći građana. Kinesko gospodarstvo poraslo je za 5,2 posto prošle godine, što je niska stopa prema njezinim standardima, a 2023. godinu zaključila s deflacijom. Globalna potražnja za gotovo svom robom iz Kine, izuzev automobila, pala je prvi put od 2016. godine. Kineske tvornice uz pomoć državnih zajmova i subvencija masovno proizvode solarne panele, električne automobile i litij-ionske baterije te zatrpavaju inozemna tržišta proizvodima koje ne mogu prodati kod kuće. Za europske kupce je to dobra vijest jer to znači da, u trenutku kad se Europa okreće prema izvorima čiste energije, imaju pristup povoljnim proizvodima.
No, u Bruxellesu se upalila crvena lampica i pojavilo upozorenje na opasnost od potkopavanja rasta i razvoja europske industrije obnovljive energije. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predvodi politiku potrebe smanjenja rizika u odnosima s Narodnom Republikom Kinom, no zemlje Europske unije s najsnažnijom industrijskom proizvodnjom i dalje žele održavati dobre trgovinske odnose s Pekingom. Njemački kancelar Olaf Scholz je u nedavnom posjetu Kini naglasio važnost bilateralne poslovne suradnje, a talijanska premijerka Giorgia Meloni je nekoliko mjeseci nakon povlačenja zemlje iz inicijative "Pojas i put" organizirala bilateralni poslovni forum u Veroni, kako bi "rebalansirala" ekonomske odnose s NR Kinom.
Zeleni proizvodi
Francuski predsjednik Emmanuel Macron podržava pokušaje EU da ponovno uspostavi trgovinsku ravnotežu s Pekingom. U isto vrijeme, međutim, jača suradnju s Pekingom u područjima kao što je nuklearna energija.
Politico ističe kako upravo Macron stoji iza sve agresivnijeg stava Europske komisije prema kineskim "zelenim" proizvodima, zbog čega je Xi odlučio uzvratiti udarac na jednak način i uveo antidampinšku istragu nad europskim proizvođačima alkoholnih pića. Kina godišnje uveze oko 124 milijuna litara stranih žestica, a najveći dio čini upravo francuski konjak. Ako se Peking želi "osvetiti", mogao bi učiniti slično kao što je učinio s uvozom vina iz Australije, kad je uvođenje carina od gotovo 220 posto dovelo do kolapsa trgovine vinom.
Poštena pravila
U razgovoru s Xijem u ponedjeljak u Parizu, Macron je apelirao na kineskog čelnika da ponudi "poštena pravila za sve". "Budućnost našeg kontinenta vrlo jasno ovisi o našoj sposobnosti da nastavimo razvijati uravnotežen odnos s Kinom", rekao je Macron na sastanku s Xijem i Ursulom von der Leyen. Xi, međutim, nije dao naznake hoće li ponuditi bilo kakve ustupke europskim zahtjevima i pozvao je Kinu i EU da "ostanu partneri" i "prodube svoju stratešku komunikaciju".
Von der Leyen je bila konkretnija u kritici trgovinske prakse Pekinga, rekavši da je kineska "prekapacitiranost" u određenim gospodarskim područjima, poput proizvodnje čelika i električnih vozila, dovela do neodrživih neravnoteža. Predsjednica EK je također zaprijetila da će u potpunosti iskoristiti instrumente trgovinske obrane u zaštiti europskih gospodarstava i sigurnosti. Očekivalo se također da će Macron i Von der Leyen izvršiti pritisak na kineskog čelnika, zahtijevajući da NR Kina prestane opskrbljivati Rusiju ključnih tehnologijama i robom za bojno polje u Ukrajini.