S kalašnjikovom koji mu se njiše oko vrata i dugim štapom u ruci Abdul hoda poljima maka. Nemilosrdno udara po nježnim biljkama. Zrak miriše na opijum, a koji trenutak poslije polje je potpuno poharano. Slomljene biljke i ružičasti cvjetovi razbacani su u neredu.
Treba samo nekoliko minuta da Abdul i još desetak muškaraca iz njegove jedinice unište godišnje plodove rada afganistanskog seljaka i zapute se prema njegovu neposlušnom susjedu. Naime, nakon povratka talibana na vlast na metu su, osim ljudskih prava, došla i polja maka - izvor heroina, lukrativne afganistanske poljoprivredne kulture koja je tradicionalno čuvala od gladi tamošnje seoske obitelji.
Reporteri BBC-ja posjetili su istočnu afganistansku pokrajinu Nangarhar s talibanskom jedinicom za suzbijanje narkotika i sudjelovali u jednoj od njihovih redovitih patroli. Toor Khan, šef jedinice, tvrdi da su u proteklih pet mjeseci očistili desetke tisuća hektara.
U travnju 2022. godine talibanski vrhovni vođa Haibatula Ahundzada izdao je dekret o zabrani uzgoja opijumskog maka, navodeći da će se nepoštivanje kažnjavati prema šerijatskom zakonu. Talibanski glasnogovornik za BBC je rekao da je zabrana uvedena zbog štetnih posljedica uživanja opijuma i zato što je to protiv vjerskih pravila.
Zabrana se poštuje
Sudeći prema BBC-jevim istraživanjima na terenu, ali i satelitskim analizama, zabrana se poštuje.
Već na prvi pogled se vidi razlika, a jedan je stručnjak za BBC procijenio da je uzgoj pao za 80 posto.
David Mansfield, vodeći stručnjak za Afganistan i narkotike, suradnik britanske analitičke tvrtke Alcis, ističe da je rezanje proizvodnje na samo 20 posto "bez presedana".
Umjesto maka, u pokrajinama Nangarhar, Kandahar i Helmand sada se prostiru polja mnogo jeftinijeg žita. Malobrojni kršitelji zabrane brane se siromaštvom i govore da drugačije ne mogu prehraniti svoje obitelji. Kako se talibani osjećaju dok uništavaju izvor prihoda siromašnim obiteljima svojih sugrađana, pitaju ih novinari BBC-ja.
"To je zapovijed našeg vođe. Da mom prijatelju kaže da me objesi, prihvatio bih to i pokorio se", odgovara im Toor Khan.
Talibani su prvu žetvu nakon svojeg dolaska na vlast, onu 2022. godine, dopustili kako bi farmerima dali vremena da se prilagode novim pravilima. Zato su farmeri, ispostavilo se, radili više nego ikad prije. Prema podacima UNODC-ja, bilo je 30 posto više uroda nego prijašnjih godina.
Alcisove analize satelitskih snimaka pokazuju da je uzgoj u pokrajini Helmand pao za 99 posto, potvrđuje Mansfield.
Niamatullah Dilsoz farmer je iz pokrajine Helmand. Prošle je godine imao polja opijuma, a sada se bavi pšenicom. Svi su se njegovi kolege pokorili zabrani, kaže. Onima koji nisu, uništena su polja. U okrugu Mardža, u kojem živi, nekad je bila ratna zona. Tamo je bila smještena britanska vojna baza. Danas se taj muškarac u 20-ima ne mora brinuti za svoju osobnu sigurnost svaki put kad iziđe iz kuće.
Doveli do krize
Međutim, zabrana opijuma i ekonomska kriza doveli su dvije trećine stanovnika Afganistana do pitanja kako da si osiguraju idući obrok.
"Od pšenice dobivamo tek četvrtinu prijašnje zarade. Morao sam uzeti pozajmicu. Glad je na vrhuncu, a od vlade nikakve pomoći", objašnjava ovaj mladi čovjek.
Zabiullah Mujahid, talibanski glasnogovornik, potvrđuje da je situacija teška, ali šteta od opijuma, kaže, bila je veća.
"Oko četiri milijuna od ukupno 37 milijuna stanovnika bili su ovisnici. Željeli bismo da međunarodna zajednica pomogne ljudima koji se bore za opstanak zbog zabrane", kaže glasnogovornik.
Na pitanje kako mogu očekivati pomoć kad krše prava žena i drugih društvenih skupina, glasnogovornik odgovara da ne treba "brkati politička i humanitarna pitanja". "Opijum stvara štetu ne samo Afganistanu, nego cijelom svijetu. Ako će se svijet riješiti većeg zla, onda je pošteno da se pomogne ljudima", rekao je on.
Međutim, to što su polja uništena ne znači da u transportnim lancima nema dovoljno zaliha. U Kandaharu jedan seljak novinarima pokazuje dvije goleme vreće iz prošlogodišnje zalihe. Čuva ih. Prodat će ih kada cijene, koje su već porasle, još narastu. Prošle je godine istu količinu mogao prodati za petinu današnje cijene.
"Cijene su na rekordnim razinama u posljednjih 20 godina, ali u posljednjih šest mjeseci padaju, usprkos niskim razinama proizvodnje. To ukazuje na postojanje znatne zalihe u sustavu pa se trgovina nastavlja. Zapljene u susjednim zemljama također pokazuju da nestašica heroina nije neizbježna", kaže Mansfield.
Kada je talibanski režim prvi put zabranio opijum, nije došlo do velikog učinka na zapadnim tržištima. I tada je postojala značajna zaliha. To se nije bitno promijenilo u posljednjih 20 godina. Europa, koja 95 posto heroina dobiva iz Afganistana, u slučaju nestašice samo bi se prebacila na drugu vrstu droge, smatraju stručnjaci, poput sintetičkih droga koje mogu biti još opasnije.