Tisuće slonova je ubijeno svake godine jer se od njihovih kljova izrađuju religijski predmeti. Može li taj pokolj biti zaustavljen? - pita američki investigativni reporter Bryan Christy u novom broju National Geographica, koji je ilegalnoj trgovini slonovačom posvetio priču “Krvava bjelokost”.
Međunarodna zabrana
Bryan Christy (47), koji je prije reporterske karijere bio odvjetnik u Washingtonu specijaliziran za međunarodno pravo, i fotograf Brent Stirton dvije su godine istraživali putove ilegalne trgovine slonovačom i došli do šokantnih spoznaja.
- Bez obzira na to gdje sam našao slonovaču, religija je bila blizu - kaže Christy, koji je za potrebe svoje izvanredne reportaže boravio u Africi, Kini, Hong Kongu, Filipinima, Tajlandu, Egiptu, ali i Vatikanu. Otkad je 1989. godine na snagu stupila međunarodna zabrana trgovine slonovačom, taj dragocjeni materijal prestao se koristiti za izradu bilijarskih kugli, tipki za klavir, dugmadi i raznih ukrasa.
Vrhunac trgovine
No, ostalo je golemo tržište religijskih i vjerskih predmeta, a u uporabi slonovače kršćani se ne razlikuju znatno od budista, taoista, muslimana...
- Ubijanje slonova sada je dostiglo najgoru razinu u posljednjih 10 godina. Procjene pokazuju da je samo 2011. godine ubijeno 25.000 slonova - upozorava Christy. - Prema procjeni CITES-a (Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka), 1989. godine živjelo je 1,3 milijuna slonova. Unatoč međunarodnoj zabrani trgovine slonovačom (koja je kasnije djelomično ublažena za neke afričke zemlje), populacija slonova u posljednje 23 godine drastično se smanjila. CITES tako procjenjuje da sada u Africi živi između 472.000 i 800.000 te u Aziji 40.000 slonova.
Tražena na Filipinima
Slonovača je posebno tražena na Filipinima, trećoj katoličkoj naciji na svijetu koja broji 75 milijuna vjernika. Filipinski katolici jako cijene križeve, figure Djevice Marije i Isusa od slonovače, a zanimljivo je da je jedan od glavnih kolekcionara svećenik Cristobal Garcia. Monsignor Garcia živi u provinciji Cebu, koja ima četiri milijuna katolika, a na Filipine je poslan nakon što je sredinom osamdesetih bio optužen za seksualno zlostavljanje ministranta u crkvi Sv. Dominika u Los Angelesu.
- Vatikan je nedavno demonstrirao svoju spremnost u suočavanju s transnacionalnim problemima kao što su trgovina drogom, terorizam i organizirani kriminal. Ali, nije potpisao CITES-ov zabranu trgovine slonovačom - rekao je Christy opisujući kako prodavačica u jednoj od trgovina oko Trga svetog Petra u Vatikanu nudi sakralne predmete od slonovače. Christy također upozorava kako je prošle godine libanonski predsjednik Michel Sleiman darovao papi Benediktu XVI. kadionicu od zlata i slonovače te da je bivša filipinska predsjednica Gloria Arroyo 2007. godine Benediktu poklonila kip Santo Nino od slonovače. Čak je i bivši kenijski predsjednik Daniel Arap Moi, jedan od inicijatora zabrane trgovine slonovačom, poklonio papi Ivanu Pavlu II. slonove kljove. Ipak, najveće svjetsko tržište slonovače je Kina. Za oko 200 milijuna kineskih budista relikvije od slonovače ne samo da su stvar prestiža nego i raširenog stava da taj dragocjeni materijal rastjeruje zle duhove.
Rastuće tržište
Budistički nakit i religijski simboli sve su unosniji pa se tako procjenjuje da se na tom tržištu godišnje obrne 15,8 milijardi dolara. Mnogi od tih predmeta izrađeni su od slonovače i često dostižu vrtoglave cijene. Tako je Christy u jednoj trgovini slonovačom u Pekingu naletio na kip Guanyin, budističke božice milosrđa, koja se prodavala za 175.000 eura.
- Industrija slonovače u Kini raste. Kineska vlada dala je dopuštenje za barem 35 tvornica i 130 outleta za prodaju slonovače - kaže Christy ističući da će posljedica toga biti daljnji porast broja ubijenih slonova.