Hannes Swoboda , dugogodišnji socijaldemokratski zastupnik Europskog parlamenta iz Austrije, ostat će poznat u hrvatskoj javnosti po tome što je bio zadnji izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku. Sada, kad je nekadašnji šef skupine socijalista u Europskom parlamentu Martin Shultz postao predsjednik Parlamenta, Swoboda je preuzeo njegovo mjesto kao šef stranačke skupine. Kao izvjestitelj za Hrvatsku, ali i kao donedavni glavni čovjek za vanjsku politiku u drugoj najjačoj stranačkoj skupini u Parlamentu, Swoboda je dugo godina pozorno pratio proces proširenja Europske Unije na zemlje bivše Jugoslavije.
U ekskluzivnom razgovoru za Magazin Swoboda govori o nedavnom sveobuhvatnom izvješću Europske komisije o Hrvatskoj, o reakcijama u njemačkoj javnosti, ali i o drugim pitanjima u procesu proširenja Europske Unije.
Swoboda, koji je i osobni prijatelj sadašnjeg hrvatskog premijera s kojim je surađivao još dok je Milanović u SDP-u bio nadležan za međunarodne odnose, i dalje kaže da kada je Hrvatska u pitanju nisu postupali na osnovi toga koja je stranka bila u određenom trenutku na vlasti, već su gledali kako pomoći Hrvatskoj kao državi. Ovaj iskusni austrijski političar smatra da ne treba dramatizirati zbog nedavnih kritika koje su dolazile iz Njemačke, ali ih ipak treba shvatiti ozbiljno i ne davati nikome povoda da na bilo koji način Hrvatskoj postavi prepreke sada, na kraju procesa priključenja Europskoj Uniji. Priznaje da proces proširenja više nije toliko popularna politika među nekim državama Europske Unije, ali se zauzima za to da se ovaj proces svakako nastavi.
Vi ste osobno bili autor nekoliko izvješća o Hrvatskoj u Europskom parlamentu, uključujući i zadnje. Nedavno je Europska komisija objavila zadnje izvješće o monitoringu. Kako vi vidite ton izvješća Komisije koje je ipak izazvalo različite reakcije?
- Mislim da je Hrvatska spremna, no mora nastaviti reforme i dovršiti preostale reforme koje su nužne. Ipak, smatram da u pristupu pooštravanja kriterija za članstvo u EU u pojačanom oprezu oko procesa budućeg proširenja ne bismo smjeli kažnjavati Hrvatsku kao prvu. Mi smo imali kriterije za pregovore s Hrvatskom, držali smo se njih. Naravno da se mora nastaviti pritisak na Vladu da odradi reforme i da se ne ponište neke koje su napravljene. Ali ne smijemo dopustiti da nakon što smo rekli da, sada kažemo “da, ali”, a možda na kraju i ne. To bi tada imalo katastrofalne posljedice ne samo za Hrvatsku, već za cijelu regiju.
Bilo je nekih iznenađujuće negativnih reakcija u Njemačkoj na izvješće iz monitoringa, kakva je i ona predsjednika Parlamenta, koji je rekao da Hrvatska nije spremna. Postoji li opasnost da Hrvatska ne uđe u EU 1. srpnja 2013. godine?
- Opasnost uvijek postoji i nije gotovo dok sve ne bude gotovo. Međutim, ne vjerujem da je ta opasnost previše ozbiljna. Njemačka sada ima izbore, postoje mnoga pitanja oko EU koja zaokupljaju njemačku javnost kao što su bankovna unija i ostalo. U primjeru Hrvatske njemački političari sada pokušavaju pokazati svojim građanima i javnosti da su strogi, da mogu nešto blokirati. Na žalost, sve se više govori o blokadama, a manje o pomicanju raznih procesa naprijed. Možemo reći da bi sve to trebalo shvatiti ozbiljno i ne davati nikome nikakvog povoda za blokadu, pa tako ni nekim njemačkim političarima, kakvi su po mom sudu ipak u manjini.
Na koji bi način Hrvatska trebala postupati kako se takvima ne bi davalo povoda?
- Jednostavno putem implementacije glavnih poruka koje je Europska komisija spomenula u sveobuhvatnom izvješću o monitoringu Hrvatske. Njih treba shvatiti ozbiljno, ne treba se vrijeđati na kritike zbog toga što izvještaj nije tako pozitivan kako se očekivalo.