Tko je Neven Mates za kojeg europski parlamentarci koriste svaku priliku da mu pokažu da ga ne žele kao člana Revizorskog suda - i to ne samo iz redova desničara nego i zeleni i socijalisti i liberali?
Hrvatska je u EU poslala dvojicu kandidata: Nevena Mimicu i Nevena Matesa; odbor je Mimicu rešetao četiri sata, Matesa su otpisali za četrdesetak minuta. Mates je pao na pitanju koje parlamentarci smatraju pitanjem od životne važnosti: bi li odustao od kandidature ako ga Parlament ne potvrdi. U medijima dominira da je Mates kategorički odgovorio: - Da, odstupio bih.
U izvornoj verziji rekao je da bi razmotrio tu mogućnost. Njihovo mišljenje nije obvezujuće. I taj odgovor doživljen je kao teška uvreda i neoprostiva pljuska parlamentarcima. Osporio im je integritet. A oni se bore da njihovo mišljenje postane obvezujuće. I zato mu neće dati disati. Pokazali su to i ovaj tjedan na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izglasavši amandman da se Matesu i njegovu uredu zamrznu sredstva. Konkretno 1,810.250 eura.
Ta odluka lako sugerira da parlamentarci Matesa smatraju personom non grata i da je Hrvatska poslala pogrešnog čovjeka na pogrešno mjesto. Još jedan iz plejade bezbojnih političkih kadrova, nekompetentnih karijerista u potrazi za dobrom apanažom - a ona člana Revizorskog suda iznosi oko 20.000 eura mjesečno. No, to u slučaju Nevena Matesa i nije baš tako. “Mates je ekonomski ekspert, etičan i dobronamjeran.
Na fotografiji: Mates je kao gimnazijalac osvojio Vesnu Pusić s kojom je kovao planove o promjenama koje su bile potrebne tadašnjem školstvu
Mates ima što dati, njemu Revizorski sud nije životna prilika za zaradu jer je situiran, zaradio je mnogo novca.” Takav jednoglasan stav imaju svi sugovornici Jutarnjeg lista oko izbora Nevena Matesa. I on the record i off the record - bili lijevo, desno, u vrhu vlasti ili otpisani, penzionirani, bivši ili sadašnji prijatelji i suradnici atribuiraju Matesa kao neupitnog stručnjaka.
Široj javnosti ime Nevena Matesa ne znači mnogo. Radeći posljednjih dvadeset godina izvan Hrvatske, od Izraela, Amerike i nazad, u Europi, ostao je izvan dosega nacionalne znatiželje i medija. Njegovo se ime tek sporadično i diskretno spominjalo u političkim križaljkama - još u vrijeme mandata Ivice Račana, kao mogući kandidat za neku ekonomsku funkciju, ali do toga nikad nije došlo. Iz službene biografije može se iščitati tek da je ekonomist dobro ispečenog zanata u MMF-u te da je u Luxembourg, gdje je sjedište Revizorskog suda EU, stigao s mjesta savjetnika Hrvatske narodne banke.
Manje je poznato da je Mates pripadao jezgri mladih hrvatskih intelektualaca iz koje je sedamdesetih iznikla elita koja je dala snažan pečat društvenom životu i promjenama u zemlji. Napredni omladinci koji nisu rušili sustav, ali su se zalagali za promjene. Iako ga mnogi opisuju kao mirnog, finog i staloženog, gotovo štreberskog tipa, njegov poslovni put u ranim danima nije lišen bura i kontroverzi. Neki smatraju da bi se njegova karijera i životni stavovi mogli opisati onako kako ju je vidio Churchill - da u mladosti treba biti revolucionar, a u starosti konzervativac.
Rođen je u uglednoj, građanskoj obitelji, čiji su članovi bili istaknuti članovi partije, ali one meke, naprednije, intelektualne struje. U obitelji je najpoznatiji bio stric Leo, blizak Titov suradnik, koji je imao važnu ulogu u izgradnji jugoslavenske diplomacije. Strica Lea prisjeća se i kolega Inoslav Bešker, kao generalnog sekretara partije, ideologa Pokreta nesvrstanih, koji je 1961. u Beogradu organizirao prvu konferenciju nesvrstanih.
- I nije baš bio drag Jovanki pa se ona potrudila da ga marginalizira i makne iz vidokruga. Otac Herman bio je žestoki dinamovac, u upravi Dinama proveo je trideset godina. Neven je bio u prvoj ekipi Sabora učenika - nije to bila nikakva ideologizirana skupina mladih partijaca nego društveno umrežavanje primjereno tadašnjim prilikama, pokušaj da se implementira samoupravljanje i društveno djelovanje učenika u školama - tumači Bešker.
Taj Sabor učenika, koji tadašnja generacija i danas pamti kao mitsko mjesto na kojemu su mladi pametnjakovići bistrili ideje, Neven Mates pokrenuo je već u gimnazijskim danima. Njegovi gimnazijski prijatelji iz 15-e o njemu nižu samo superlative - miran, nekonfliktan, pozitivan... No, da tiha voda brege dere, pokazao im je osvojivši kolegicu iz gimnazije u Križanićevoj. Ta cura, koja je mnogima bila draga, danas je ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica Vlade - Vesna Pusić. S njom je tada kovao planove kakve promjene trebaju školstvu.
- Od ranih dana bio je društveno angažiran. Kao predsjednik omladine u gimnaziji je s Vesnom Pusić osnovao Sabor učenika. U tom su Saboru djelovali napredni omladinci koji su i danas društveno aktivni - Žarko Potočnjak, Ivo Družić, moja supruga Vesna i ja... Okupljali su se u komitetu omladine na Trgu hrvatskih velikana - prisjetit će se Mladen Pejnović, danas predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
Žarko Puhovski, koji Matesa pamti kao jednog od urednika Omladinskog tjednika - u kojemu se tada okupljalo sve napredno, sve što je vrijedilo - opisat će nam kako im je on kao sedam, osam godina stariji bio mentor u Saboru učenika, držao predavanja o ranim radovima Marxa i Hegela.
Iako za Matesa mnogi tvrde da je bio odmjeren, Pejnović dobro pamti kakav je rusvaj izazvao kao urednik Pitanja. S Hidom Biščevićem, danas poznatim diplomatom i novinarom, napisao je tekst koji je kritički analizirao investicije na Krku, gradnju Diokija i ukazivao na opasnost svjetskog kapitala. To baš nije naišlo na oduševljenje Partije. Hrvatsko izvršno vijeće u tom je tekstu vidjelo, otkriva Pejnović, prijetnju sklapanju ugovora o zajedničkom ulaganju Ine i Dow Chemicala, četvrte kemijske kompanije u svijetu, u buduću DINU. I promtno su reagirali: policija je ušla u redakciju, zaplijenila tekstove i zabranila njihovo objavljivanje.
(...)
Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg