U daljini se naziru bijeli pramci i visoki jarboli u sredini uvale Žut na Kornatima. Od ranojutarnjeg polaska iz Biograda na Moru bijela se boja rijetko vidjela u plovidbi, samo plavetnilo kuda god oko seže te tu i tamo sivozeleni pejzaž povremenih otoka.
Bijele brodice i jarboli u daljini, poredane jedna uz drugu, odaju dojam marine, ali dolaskom tamo ta riječ postaje premala da se opiše pojava ACI marine Žut. Nakon brodskih pristaništa koji se nalaze u samoj blizini, ako ne i u samom gradu, ovdje je ljudska ruka djelovala tek koliko je priroda dopustila.
Ovo mjesto bilo je i prije jedno od omiljenih sidrišta brojnih nautičara, skrivena lokacija koju nisu lako dijelili s drugima. Ipak, njena ljepota nije nešto što bi se smjelo čuvati samo za sebe. Tako su zaključili osnivači ACI-ja koji su ovdje 1984. godine sagradili ovu marinu sa 135 vezova. Tako je ova uvala postala obavezno mjesto za sve ljubitelje plovidbe. Naime, do nje se i može samo doći brodom, čime je njena ekskluzivnost time veća.
Sve što im treba
Unatoč udaljenosti od civilizacije, gosti marine nisu zakinuti niti za jednu uslugu koju bi mogli inače dobiti u nekoj gradskoj marini. Struja, voda, sanitarni čvor, ponuda restorana, trgovina u kojoj se može kupiti svježi kruh, čak i bankomat. Sve je stalo u tu malu uvalu, a Filip Kulušić, direktor ACI-jevih marina Žut i Piškera, objašnjava nam kako je sve ovo nastalo.
- Uvala je bila i prije okupljalište jedriličara, a mi smo dolaskom ovdje izgradili potrebnu infrastrukturu da bi uvala postala marina. Nismo previše dirali u samu prirodu, jer ionako se ona sama pobrinula za sve ostalo - kaže Kulušić. Brda s otoka Žut štite moreplovce od snažne bure, uvala je prirodno razvedena kako bi poslužila kao uplovište, a ljudski izum je tek kamena riva za koju se vežu brodovi.
Njena posebnost uzima i svoj danak. Posjetitelji marine mogu se priključiti na marinski sustav samo od 8 do 12 sati te od 18 do 24 sata.
- Električnu energiju dobivamo od generatora s otoka, a pitku vodu nam po potrebi donosi vodonosac. Količine su nam ograničene, ali ni u jednom trenutku nismo ostali bez struje ili vode - ističe Kulušić.
Od svojih početaka u osamdesetima, marina se nije previše mijenjala. Jedini veći novitet su bove za sidrenje u moru uvale, koje su dodane tamo 1992. godine. One su ujedno jedna od posebnosti ove marine, jer niti jedna druga ACI-jeva marina nema takav tip veza. Nije to jedina unikatnost ovoga mjesta. Ovo je jedina marina u sklopu ACI-ja koja ima i vlastitu kapelicu posvećenu sv. Mihovilu, zaštitniku otoka. Ona je sagrađena 2015. godine na poticaj direktora Kulušića, a postavljena je u sklopu Dana latinskog idra. Za kraj liste posebnosti tu je svojevrsni prirodni bazen koji se nalazi odmah u marini, a more je toliko čisto da se mnogi ne libe skočiti odmah s broda u more.
Nema stalni vez
Sve ove značajke privlače svako ljeto desetke tisuća brodova, koji se svakodnevno izmjenjuju na vezovima marine. Naime, ovdje nema stalnog veza kao u drugim marinama, pa su samim time svi gosti tranzitni. Ostaju po jedan, maksimalno dva dana, a u svakom trenutku se u marini može vidjeti po 70 brodica. Što se tiče putnika, oni dolaze s cijelog Jadrana. Sukošan, Zadar, Murter, pa i Kvarner ili Dubrovnik, nema mjesta odakle nautičari nisu doplovili na Žut. I nema onih koji se nisu opet vratili. Ksenija Crvelin radi na recepciji marine Žut već 22 godine.
- Ljudi se ovdje dolaze odmoriti od užurbanog života. Po noći, kada se generator ugasi, ništa se više ne čuje. Samo zvuk zrikavaca i možda motor broda iz neke druge, udaljene uvale - kaže Crvelin. Ona je jedna od osam zaposlenika marine koji od 1. travnja pa sve do 31. listopada, koliko traje sezona, borave na Žutu u personalnom domu. Svi stanovnici marine, njih 30-ak zajedno sa zaposlenicima restorana Žut te marketa, postali su jedna velika obitelj. Svi stari, ali i novi korisnici marine, u ovom slučaju postaju rođaci koji njima dolaze u posjet.
- Kada se gost posvađa sa ženom, on dođe k nama na recepciji i priča nam o svađi. Tako nastane povezanost između nas i gostiju - rekla je Crvelin te napominje da su ujedno brojni brakovi izašli iz ove luke. Susjedi na vezu su se sljedeće godine znali vratiti samo na jednom brodu. Upravo zato pojedini gosti i zaposlenici nazivaju ovaj otok “oazom ljubavi”. Drugi su više skloni koristiti termin “raj na zemlji”, ali ni to nije dovoljno da se opiše ljepota i posebnost marine Žut.