PREOBRAZBA

TURISTIČKA ATRAKCIJA U SUSJEDSTVU Kako je Ljubljana postala Zelena prijestolnica Europe

    AUTOR:
    • Snježana Pavić

  • OBJAVLJENO:
  • 04.07.2015. u 22:43

Boris Kovačev/CROPIX

Je li ovo neki praznik? Ne, kod nas je ljeti uvijek tako, odgovara nasmijana mlada žena u narančastoj haljini. Na stotine terasa kafića punih ljudi, more šetača, toliko puno dokonih ljudi usred radnog dana da ti se učini da si u Splitu na rivi, a ne u glavnom gradu radišnih Slovenaca. Prije će biti Amsterdam: Ljubljanicom svako malo klizne ostakljeni turistički brod, najnovija su moda riječni surferi: stoje na dasci, i daskama se odupiru o dno. Definitivno nije Split: koliko samo ljudi na biciklima! Čitave obitelji s djecom, gdje i oni najmlađi voze.

Ljubljana se preobrazila u posljednjih nekoliko godina odlukom gradskih vlasti da iz historijskog centra izbace automobile i otvore grad njegovim stanovnicima. Zamislite zagrebačku Gundulićevu, Masarykovu i Varšavsku bez automobila, pa čitav Zrinjevac: ljudi su izašli iz svojih kuća i slili se u centar, koji sad vrije životom. Ulične predstave, koncerti, kino pod vedrim nebom… a sve u prazničnoj, opuštenoj atmosferi.

Posljednji put Zagreb je odisao takvim mirom i užitkom kad je došao papa Benedikt pa je promet u centru bio obustavljen. Na Prešernovom trgu, tamo gdje su prije psovali nervozni vozači zaglavljeni u gužvi, sada slobodno trče djeca, a domaći turisti poziraju pred spomenikom najvećem slovenskom pjesniku. Cigo s harmonikom i mladić s gitarom u ljutoj su konkurenciji, ali svak’ sa svoje strane trga. Izvor stresa može vam biti samo prodavač balona, ako ste tu u ulozi roditelja koji se već istrošio.

Smjela regulacija

Najviše zbog smjele regulacije prometa, ali i niza drugih inovativnih programa, Ljubljana je proglašena Zelenom prijestolnicom Europe za 2016. godinu, u konkurenciji s takvim gradovima kao što su Oslo, Essen, švedski Ume i Nijmegen u Nizozemskoj. Priznanje koje dodjeljuje Europska komisija nosili su gradovi poput Kopenhagena, Hamburga, Nantesa i Bristola.

Od grada poput Zagreba, u kojem je glavno prijevozno sredstvo automobil, Ljubljana je postala grad biciklista i pješaka, sa sve većim udjelom javnog prometa, velikom pješačkom zonom i razvijenom biciklističkom infrastrukturom. Cilj gradske uprave na čelu sa gradonačelnikom Zoranom Jankovićem jest da u čitavom gradu, ne samo centru, do 2020. trećinu ukupnog prometa čini javni prijevoz, a trećinu biciklisti i pješaci. A sve je počelo 2007: prvo su zabranili motorni promet preko Tromostovlja, a onda se pješačka zona polako širila, tumači nam Luka Gabršček, v. d. Ljubljanske biciklističke mreže (Ljubljanska kolesarska mreža). Izbacili su aute iz centra grada, ali je broj parkirališnih mjesta ostao isti, jer su izgrađene velike garaže u centru. Stanari mogu parkirati za 60 eura mjesečno (prije je to koštalo 200 eura). Sad imaju fiksno mjesto, dok su prije morali kružiti i kružiti, tumači Luka. Gledam ga s potpunim nerazumijevanjem: u Zagrebu takva logika ne prolazi. Usprkos snižavanju cijena u javnim garažama, svatko hoće parkirati baš pod svojim prozorom, tik uz kafić u kojem želi popiti kavu, i kružit će i kružiti dok se ne ukaže slobodno mjesto.Nama je lakše, Ljubljana je ipak bitno manji grad od Zagreba, tumači nam pionir ovdašnjeg biciklističkog aktivizma Janez Bertoncelj. Tradicija biciklizma u Ljubljani je uvijek bila jaka, a ovo što danas imaju, ističe, rezultat je sinergije: poklopila se želja građana i političke elite, čitaj gradonačelnika Jankovića i njegovih suradnika.

Starinska birtija

S Lukom i Janezom razgovaramo u živopisnom dijelu Trubarjeve ulice, s kafićima, dućanima ručno izrađenog nakita, restorančićem s indijskom i bengalskom kuhinjom. Ulicom se slijevaju biciklisti, upravo su stigli sa sastanka održanog u bivšoj Tvornici bicikla Rog, pretvorenoj danas u kulturni centar. Na uglu, na rubu tvorničke zgrade starinska birtija s reklamom Union piva: to je Bar Trenutak, s najmanje tri velika portreta Josipa Broza Tita i pijancem koji tetura pokušavajući pogoditi ulaz. “Otpis dolgovi”, “Kapitalizam bo padel”, odnosno Otpis dugova i Kapitalizam će pasti, grafitirano je na okolnim fasadama.

Kad su zatvarali ulice za promet, bitnijih otpora ljubitelja automobila nije bilo, tumače aktivisti začuđenim gostima iz Zagreba. Zoran Janković prvi put je izabran za gradonačelnika glavnog grada Slovenije u listopadu 2006. sa snažnih 63 posto podrške. “Ljudi su znali za što glasaju, ovo je bio njegov program”, kaže Janez Bertoncelj. Vizija Ljubljane 2025. bila je dio predizbornog programa bivšeg direktora Mercatora već na prvim izborima, sa 92 konkretna projekta, od kojih je 22 obećao ispuniti u prvom mandatu. Četiri godine kasnije Janković je pobijedio sa skoro 65 posto glasova. Ni kriza ni nikakve afere nisu mu mogle nauditi, pa je reizabran u listopadu 2014., ponovno već u prvom krugu sa 57,5 posto.

Pokupili smo projekte stare čak 50 ili 70 godina koje se nitko nije usuđivao provesti, kaže Zoran Janković za Jutarnji. Kad je počeo zatvarati centar za promet, tadašnji dogradonačelnik mu je rekao da je to nemoguće.

Kad su tek počeli, vlasnici kafića su zapomagali da će ostati bez gostiju ako ne budu imali gdje parkirati. “A sva ta mjesta su ionako zauzimali konobari, oni prvi dolaze i zauzmu mjesta”, kaže Janković. Zatvaranje centra za aute bio je samo prvi korak. Od trgovaca su tražili da rade subotom poslijepodne, a ne da se u 15 sve zatvori i grad se isprazni. Išao sam od lokala do lokala, kaže Janković. Korak po korak, projekt za projektom, došli su do 10,5 hektara pješačke površine u centru grada. “Ovo je sad jedan mali grad u gradu, koji se i dalje povećava”, kaže gradonačelnik Ljubljane. Pješačka zona upravo se širi prema Tivoliju.

Uzor drugima

Preobrazba Ljubljane u grad koji Europska komisija ističe kao uzor stotinama drugih gradova u svojih 28 članica rezultat je rada čitavog tima ljudi, a kao posebno zaslužnog i Janković i biciklisti ističu Janeza Koželja, dogradonačelnika, urbanista i profesora na ljubljanskom sveučilištu, vatrenog zaljubljenika u biciklizam i vizionara.

- Centar grada sad je postao jedna velika dnevna soba - kaže Janković. Život Ljubljančana potpuno se promijenio. Više vikendom ne idu na more i Bled, sad je užitak sjesti uz Ljubljanicu, tu se sve događa, ističe on. Užitak je i turistima: 2007. imali su 400.000 noćenja, lani su dostigli milijun, a ove godine očekuju 1,3 milijuna. Toliko da već počinju razmišljati kako to ograničiti. “Mi smo zeleni grad, ne želimo to izgubiti”, kaže gradonačelnik Janković.

Za titulu Zelene prijestolnice Europe on kaže da je to najveća nagrada koju jedan grad može dobiti, a dobili su ih nekoliko važnih. Nakon ove ih pozivaju na sve strane, od Moskve do Bristola, odakle se upravo vratila dogradonačelnica Tjaša Ficko, koja je vodila projekt Zelene prijestolnice.

Tri četvrtine Ljubljane je pod zelenim površinama, uredili su parkove, u tri mjesne općine otvorili javne vrtove sa 335 parcela. Korisnici parcela - prosječne veličine 60 metara kvadratnih - plaćaju jedan euro po kvadratu godišnje, a imaju tekuću vodu i igrališta za djecu. Interes je još uvijek veći od mogućnosti, pa je u planu uređenje 48 hektara novih javnih vrtova.

Pješački mostovi

U osam godina Jankovićeva uprava izgradila je osam mostova, među kojima je šest pješačkih. Od 2007. pješačka zona u Ljubljani narasla je 615 posto, više od 30 ulica u jezgri grada zatvoreno je za promet. Nije vam to Zagreb pa da “pješačkom zonom” poput one u Teslinoj jure taksisti i automobili “stanara”. Ovdje je propisano da se i tamo gdje je dozvoljen pristup dostavnim vozilima (od 6 do 10 sati) i oni i biciklisti moraju prilagoditi pješacima i ne ometati ih. U Zagrebu su pješačke zone uglavnom izolirani i kafićima zagušeni otoci oko Trga bana Jelačića, Preradovićevog trga, Tkalčićeve, ali u Ljubljani je riječ o kompletnom gradskom centru oslobođenom zagađenja, buke i gužve. “Trebali bi zatvoriti za promet barem još Masarykovu, za što postoje svi uvjeti”, kaže Saša Šimpraga, aktivist i autor knjige “Zagreb, javni prostor”. Ističe da, prema istraživanju Sindikata biciklista, 95 posto stanovnika te ulice podržava da ona postane pješačka. Tome bi svakako dodao zabranu parkiranja na većini gornjogradskih trgova, jer su Jezuitski i Markovićev doslovno svedeni na parkirališta. “Stvaranjem pješačke zone koja bi obuhvaćala najveći dio Martićeve ulice i koja bi vodila do pješačke mikrozone oko Kvaternikovog trga, Zagreb bi dobio pješačku zonu čije je mjerilo primjereno suvremenim potrebama grada od 800.000 stanovnika”, kaže Šimpraga.

Zagreb je ipak teško uspoređivati s Ljubljanom, jer je puno veći. Glavni grad Hrvatske ima više registriranih osobnih vozila (327.538 u 2011.) nego Ljubljana stanovnika (286.000), ali u Ljubljanu još oko 200.000 ljudi putuje svaki dan samo na posao. Ljubljana je mala, dovoljno je 15 minuta biciklom od periferije do centra grada. Revolucija je napravljena u centru grada, ali izvan povijesne jezgre i dalje vladaju automobili, tumače nam u ljubljanskom udruženju biciklista. Broj automobila je i tamo jednako visok, oko 600 auta na 1000 stanovnika. Ipak, za razliku od Zagreba, kod njih je u većini cesta u stambenim zonama ograničenje brzine 30 kilometara, pa biciklisti, za razliku od Zagreba, nisu ugroženi ni kad zbog nepostojanja biciklističke staze moraju voziti uz automobile na kolniku.

- Meni je to jako dobro, mogu hodati kako mi se sviđa - kaže Ljubljančanin Petre Naumovski. Nalazimo ga uz limenu ogradu s rukom ispisanim nazivom “Onkraj Gradbišča” nad vratima. Zaključanim! To je javni gradski vrt od 2010. godine, u centru grada. Hm, kakav je to gradski vrt zaključan u šest popodne?

Rješenje za stare

Ljubljana je dio svoje titule “zelene prijestolnice” koju joj je dodijelila Europska komisija zaslužila i brigom o javnim vrtovima, parkovima, upravo traje akcija suzbijanja ambrozije… Ovaj vrt u Resljevskoj ulici je skvoterski, napravljen na gradilištu (gradbišče = gradilište). Priča se da će ga iduće godine srušiti, da žele tu graditi, nadam se da to nije istina, kaže zabrinuto penzioner rodom iz Ohrida.

Slovenci su našli rješenje za stare i umorne: četiri Kavalira, vozila na električni pogon, bešumno voze po centru. Možete ih zaustaviti mahanjem ruke, voze vas gdje kažete. Ako ih nazovete, doći će vam pred kućna vrata. Besplatno! I ne voze samo starije, nego i umorne mlade turiste.

Osim zabrane prometa i novih javnih garaža u centru, Ljubljana je izgradila četiri “park-and-ride” objekata na prilazima gradu, što Zagreb ima tek u planu. Slovenci već grade peti, a do 2020. planiraju ih 15! Oko 120.000 automobila svaki dan dolazi u Ljubljanu s ljudima koji rade u glavnom gradu, a žive drugdje. Mnogo njih ostavit će automobil na parkiralištu na rubu grada, i po cijeni od 1,2 eura ostaviti auto čitav dan i odvesti se autobusom do posla i natrag. Poboljšana je autobusna mreža, nabavljeni su novi autobusi. U odnosu na 2010., javni autobusi dobili su novih 91.000 korisnika. Dio sustava javnog prometa su i javni bicikli, koje iznajmljujete istom karticom, Urbanom, kojom koristite autobuse i plaćate parking ili posuđivanje knjiga u gradskoj knjižnici. Oko 12 posto ljudi svakodnevno na posao i u školu vozi se biciklima, i taj postotak stalno raste.

Od pokretanja 2011. sustav javnih bicikala BicikeLJ imao je blizu 3 milijuna vožnji, na 36 stajališta građanima je na raspolaganju 360 bicikala. U četiri godine Bicikelj je imao 65.000 korisnika. Zagreb ima Nextbike posljednje dvije godine sa 14 stanica, a lani se taj sustav proširio i na Šibenik. Nextbike trenutno ima 6500 registriranih korisnika u Hrvatskoj, koji su u dvije godine 60.000 puta koristili te bicikle i njima napravili 130.000 kilometara.

U povodu druge obljetnice Nextbikea sredinom svibnja direktor Krešimir Dvorski rekao je novinarima kako bi samo u Zagrebu mogli imati 100.000 korisnika, ali uvjet za to je povećanje broja stanica na barem 50 lokacija. “Ljudi to traže svaki dan”, rekao je Dvorski. U Zagrebu je godišnja članarina 79 kuna, a prvih pola sata u jednom danu je besplatno. Sve nakon toga plaćate 8 kuna po satu, što uopće nije jeftino. Ljubljana ima puno povoljniji sustav, sličan onome u Beču: godišnje plaćate tri eura, pa vam je svaki sat besplatan. Nakon toga je dovoljno da bicikl ne koristite pet minuta, i ponovno imate pravo na besplatni sat vožnje. Između 122 grada na svijetu, Ljubljana se nedavno popela na 13. mjesto bike-friendly gradova na takozvanom Cepenhagenize Indexu za 2015., iza Amsterdama i Utrechta, ali ispred biciklistički odlično uređenog Beča. Zagreb je negdje po sredini ljestvice.

Prema prezentaciji koju su ispred gradskog ureda za promet potpisali Krunoslav Tepeš i Ante Nevistić, Zagreb već ima 250 kilometara uređenih biciklističkih staza, a poticanje biciklizma i javnog prijevoza je među prioritetima. Ali, pod uvjetom da se ne naljute vozači automobila!

Dva i pol puta manja Ljubljana ima 225 kilometara biciklističkih staza. Ali nije Zagreb baš u svemu najgori, Slovenci hvale tramvaje, kao ekološki i puno učinkovitiji prometni sustav od njihovih javnih autobusa. Kasnih 50-tih oni su ukinuli tramvaje, a kad bi ih sada uvodili, to bi koštalo nevjerojatnih dvije milijarde eura, jer trebalo bi izmjestiti instalacije, jer ispod tračnica ne smiju biti.

Kutije s knjigama

Promjena režima prometa u centru grada promijenila je i navike ljudi. “Promijenila se struktura ponude u centru grada, umjesto dućana sada su sve slastičarne, kafići, restorani”, kaže Janez Bertoncelj.

- Noćni život je puno bolji. Izbacili su automobile pa smo dobili prostor za ljude - ističe Peter Prinčić, također biciklist. Sada su u centru i oni koji bi prije dolazili u središte jedva jednom ili dvaput godišnje. “Čini mi se da je sada puno više turista, ljudi se više druže”, kaže studentica koja u parku na Kongresnom trgu u ime udruge “Divja misel” građanima nudi knjige. Po hladu parka razbacane su kutije s knjigama i crveni naslonjači.Mladi i stari u grupicama sjede u travi, razgovaraju. Cura svijetlomodre kratke kose naslonjena na drvo čita knjigu.

Ljubljana ima svoju “Knjižnicu pod krošnjama” od 2004. i danas je u gradu sedam zelenih kutaka za čitanje. Ovaj vikend dobit će to i Zagreb: “Prvo zagrebačko more knjiga” izdavačka kuća Lumen organizira od petka do nedjelje na Zrinjevcu, sa stotinjak najnovijih naslova na hrvatskom i engleskom, za Zagrepčane i turiste. Na Zrinjevac će se preseliti 80 kvadrata pješčane plaže, ležaljke i knjige. Ne morate na more da biste uživali!

Najčitanije