Najbolje je da za drugo mišljenje o liječenju leukemije kod vašeg supruga potražite prof. dr. Borisa Labara.
- Bih, ali su mi rekli da je morao u mirovinu.
- Nema veze, otiđite kod prof. dr. Jakšića na Merkur.
- Bih, ali i on je u penziji, a isto je, kažu mi, i s Hrvojem Minigom. I ne samo to nego nisam ništa riješila ni na onkologiji jer je i prof. dr. Zdenko Krajina također otpravljen u mirovinu, a ni moja prijateljica nije mogla dobiti tzv. drugo mišljenje o problemu svoje čeljusti jer i Mišo Virag iz Dubrave uživa u umirovljeničkim danima...”
Ovaj dijalog uskoro bi mogao biti stvarnost jer ne samo da ovih 5 vrsnih stručnjaka, nego još 74 vrhunska liječnika i znanstvenika, za godinu ili dvije, možda više neće pomagati pacijentima u hrvatskim bolnicama. Možda će ambulante zamijeniti hobijima i uživati u ribičiji ili u toplim papučama i s daljinskim upravljačem u ruci brojiti umirovljeničke dana. Naime, to je tek okvirni broj poznatih liječnika koji bi po sili zakona za godinu ili dvije trebali u mirovinu. Unatoč činjenici da još nisu za staro željezo i da izuzetno puno znaju.
Poznati urolog prof. dr. Ognjen Kraus, primjerice, ostaje raditi samo do kraja ove godine. Premda Hrvatskoj nedostaje urologa s velikim iskustvom, Ministarstvo zdravstva nije mu odobrilo zahtjev za produljenje rada. Kako nema jasnih i transparentnih kriterija za produljenje radnog vijeka liječnika koji rade u bolnicama, tek će se vidjeti mogu li hrvatski pacijenti i ubuduće računati na te vrsne stručnjake ili će dio njih, ako budu imali novca, moći potražiti u privatnim klinikama. Lako bi se moglo dogoditi da privatno zdravstvo u kratkom roku podigne kvalitetu, a državno izgubi primat. Uz to, svi su članovi brojnih stručnih društava, pa će Hrvatska izgubiti vrijedne promotore jer nije riječ o nasljednim foteljama nego se mjesto u njima osigurava vrhunskom stručnošću.
Prim. dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore i jedan od onih kojima će penzija uskoro zakucati na vrata, ističe da medicinski fakulteti nemaju dovoljno ni nastavnika, a ni prostora da bi značajnije mogli povećati upisnu kvotu te drži da bi vrhunskim stručnjacima, ako to žele, trebalo omogućiti da i dalje rade, naravno ako su zdravstveno sposobni. - Uostalom, ulaskom u EU manjak liječnika još će se više osjetiti jer će mladi i stručni vjerojatno tražiti posao u starim članicama Unije, gdje će dobiti veću plaću i bolje uvjete rada - kaže Minigo. Zato je Europska komisija prihvatila Green Paper on the European Workforce for Health u kojem se predlažu mjere za rješavanje problema nedostatka stručnjaka.
U tom se dokumentu, među ostalim, predlaže da države potiču interes za studij medicine i povećaju upisne kvote.
No, jedna od važnijih predloženih mjera je motiviranje liječnika pred mirovinom da ostanu u sustavu zdravstva, pa čak i prijedlog onima koji su već u mirovini da se ponovno aktiviraju. Dapače, uvjereni su da u idućih pet godina ni jedan liječnik koji je sposoban i dalje raditi ne bi trebao ići u mirovinu.
Cjeloviti članak pročitajte u tiskanom izdanju