ZAGREB - Od srpnja 2008. do srpnja ove godine, u vrijeme najžešćeg udara gospodarske krize, kada su druge države već počele drastično rezati administraciju, u našoj je Vladi zaposlen ukupno 1081 novi službenik. To je državni proračun opteretilo za dodatnih 135 milijuna kuna.
EU kao opravdanje
Samo je u ministarstvima, prema podacima Ministarstva uprave, trenutačno zaposleno 18.585 ljudi. Do ljeta 2008. bilo ih je 17504. Za svakog državnog službenika godišnje se izdvaja prosječno 125.000 kuna, što znači da su porezne obveznike samo službenici u ministarstvima lani koštali 2,1 milijardu kuna, što je oko 10 posto ukupnog iznosa koji godišnje “proguta” cjelokupna birokracija.
Rekorder u zapošljavanju novih osoba je bilo Milinovićevo Ministarsvo zdravstva, koje je lani imalo 315 zaposlenih, a ove godine čak 609. To je opravdano “nužnim zapošljavanjem većeg broja sanitarnih inspektora radi usklađivanja sa standardima Europske Unije”. U godinu dana Ministarstvo poljoprivrede je sa 673 u 2008. godini došlo na 835 zaposlenih u ovoj. Dodatna zapošljavanja pokrenuo je tadašnji ministar Božidar Pankretić.
Financije najjače
Oko stotinu ljudi primilo je Ministarstvo reginalog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva koje zapošljava 450 osoba.
Najmnogoljudnije je ipak Ministarstvo financija koje se u godinu dana povećalo za 278 novozaposlenih, pa sada ima 8202 zaposlenika.
Nikoga na poslu u petak u 15 sati
Koliko su državni službenici doista predani poslu, novinari Jutarnjeg lista provjerili su jednog petka. Od 30-ak državnih institucija koje smo zvali u 15 sati, u 10 ih se nitko nije javljao na telefon, a u 7 je nadležni bio “službeno odsutan”. Na telefone se nisu javljali u uredima Ministarstva financija, obrane, znanosti, graditeljstva, poljoprivrede, Vrhovnog suda...