Pad ekonomije u ovoj godini Vlada očekuje da će iznositi 9,4 posto, čak i više od pesimističnih procjena MMF-a koji je nedavno najavio da će BDP pasti devet posto. Pritom Vlada smatra da će ekonomska aktivnost doseći dno u drugom tromjesečju, a već prema njegovom kraju većina trebala bi promijeniti trend i početi s postupnim oporavkom. Premda ministar financija Zdravko Marić ne očekuje streloviti oporavak, u obliku slova V, u idućoj godini vjeruje da će ekonomija rasti po stopi od 6,1 posto.
Prognoze koje iznosi Vlada, smatra Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke, u ovom trenutku čine se realnim. Međutim, vrlo brzo mogle bi se pokazati i optimističnim. Ukoliko turizam zabilježi minus veći od 80 posto, objašnjava, većina analiza pokazuje da bi BDP mogao pasti po dvoznamenkastoj stopi, od 12 do 15 posto.
Pad hrvatskog gospodarstva od 9,4 posto u ovoj godini je velika i ozbiljna brojka i za povratak rasta i oporavka potrebne su daleko ozbiljnije i drastičnije mjere od onih koje je Vlada najavila u svom planu reformi, kazao je u četvrtak glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić.
- Pad hrvatskog gospodarstva od 9,4 posto u 2020. je izuzetno velika i ozbiljna brojka. Da bi se iz tog pada gospodarstva vratili što brže u nekakav normalan rast i oporavak potrebne su nam daleko ozbiljnije i drastičnije mjere nego je Vlada najavila u svom planu reformi za 2020. - rekao je Majetić komentirajući danas predstavljen Nacionalni program reformi i akcijski plan rasterećenja gospodarstva.
Vlada je u četvrtak prihvatila Nacionalni program reformi za 2020. godinu i Plan konvergencije za 2020. i 2021. godinu koji u dijelu ekonomske politike sadrži tri ključna cilja - održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
U programu konvergencije za ovu godinu se projicira pad BDP-a od 9,4 posto, a za iduću godinu oporavak po stopi od 6,1 posto.
Na sjednici je prihvaćen i akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva u 2020., koji sadrži deset mjera čijom će se provedbom gospodarstvo rasteretiti za dodatnih 686,6 milijuna kuna.
"Pozdravljamo administrativno rasterećenje kroz digitalizaciju i micanje papira, no nama osim toga treba ozbiljno financijsko rasterećenje gospodarstva da bi gospodarstvenici sve svoje resurse, znanja i novac usmjerili u oporavak gospodarstva, oporavak tvrtki, u plaće radnika i da trošak poslovanja bude što manji", istaknuo je Majetić.
Napominje kako Hrvatskoj treba rasterećenje te kako radi padnemije "Covida-19" u sljedeće dvije godine treba "jedan ozbiljan financijski plan kako osigurati likvidnost hrvatskih poduzeća i sačuvala radna mjesta".
Majetić napominje da se mora nastaviti digitalizacija, kao što se pokazalo za vrijeme ove panedmije da je moguća. "Moramo se ozbiljno pozabaviti s javnom upravom, da dio javne uprave može raditi od kuće, što će biti velika ušteda. Moramo se pozabaviti teritorijalnim ustrojem RH, koji je pokazao i kroz ove e-propusnice da nije bio efikasan", navodi te dodaje se Hrvatska mora ozbiljnije pozabaviti i pravosuđem te reformirati porezni sustav.
"Moramo se pozabaviti investiranjem i povećanjem javnih investicija kako bi se potrošnja što prije povećala, kao i strateškim analizama u koju industriju ćemo više ulagati, poput poljoprivrede, metaloprerađivačke, a moramo voditi računa i sačuvati mikro i male tvrtke", istaknuo je.