Zagrebački holding, odnosno njegova podružnica Čistoća, morat će sa svakim kućanstvom ako je riječ o kući, a u višestambenim zgradama s predstavnikom stanara, potpisati zaseban ugovor na temelju kojeg će ubuduće naplaćivati uslugu odvoza otpada.
Račun će ovisiti o broju pražnjenja kontejnera, odnosno spremnika za otpad, a koliko često će ih djelatnici Čistoće prazniti, ovisit će isključivo o željama i potrebama građana. Pojednostavljeno, građani više neće morati plaćati isti novčani iznos, bilo da je kontejner pun ili prazan, nego će ovisno o tome koliko smeća stvaraju, odlučiti koliko odvoza žele na tjedan i prema tome će i plaćati.
Nepravedni sustav
To je sasvim suprotno od sadašnjeg sustava prema kojem račun ovisi o volumenu kontejnera, a ne o količini otpada u njemu, pomnoženo s brojem odvoza koji su odredile gradske vlasti, a sada je to u većem dijelu grada dva puta na tjedan. Sadašnji sustav koji je Grad Zagreb i Holding usvojio prije godinu dana, a pripremao ga čak tri godine, nakon što je izglasan novi Zakon o otpadu, tako je šaptom pao zbog jednog jedinog čovjeka, stanovnika Zagreba, čije je argumente prihvatio Visoki upravni sud i odlučio: “Postojeći sustav naplate otpada u gradu Zagrebu je nezakonit”.
Riječ je Draženu Aničiću sa Savice, građevinskom tehničaru u mirovini. Njegova borba za pravedniji sustav naplate odvoza otpada završila je pobjedom, ali put do te pobjede bio je dug i težak. Još prije pet godina podnio je kaznenu prijavu protiv Zagrebačkog holdinga zbog, kako kaže, nezakonitog ostvarivanja prihoda od odvoza otpada, ali ta prijava još leži u nekoj od ladica Državnog odvjetništva.
- Zatim sam 2011. godine odlučio prestati plaćati račune Čistoći. Pet puta su me pokušali ovršiti, ali svaki bi put izgubili na sudu. I nakon svega toga, u siječnju ove godine, nakon što se krenulo sa sadašnjim sustavom naplate prema veličini spremnika i broju odvoza, odlučio sam tužiti Holding. I evo, nakon parnice od 10 mjeseci pobijedio sam jer je zakon na mojoj strani. Gradskom odlukom propisano je da se kriteriji količine utvrđuju prema zaduženom volumenu spremnika i broju pražnjenja tog spremnika. No, Zakon o održivom gospodarenju otpadom uopće ne poznaje termin ‘zaduženi volumen spremnika’, nego samo količinu stvarno preuzetog otpada.
U našem slučaju usluga se naplaćuje i kada je spremnik prazan. Struju i plin plaćam onoliko koliko potrošim, zašto onda tako nije i sa smećem, što uostalom piše i u zakonu - pita se Aničić. U Zagrebačkom holdingu su nam odgovorili da će postupiti “sukladno donesenoj odluci Visokog upravnog suda”.
- Utvrđene su određene nezakonitosti u odluci Gradske skupštine, koja se onda reflektira i na način na koji mi radimo obračun otpada građanima. Sve što je sud naveo u presudi, Holding će primijeniti u izmjenama i dopunama sporne odluke. A što će to točno značiti za građane, objasnit ćemo im već idući tjedan kad napravimo analizu što zapravo to znači - poručila je predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban.
Svjesni problema
U Holdingu napominju da ovakav način naplate nije samo u Zagrebu, nego u svim gradovima u Hrvatskoj. No, svjesni su, ističu, da će ga kad-tad morati promijeniti jer nemaju pravo žaliti se na sudsku odluku.
- Nije da pozivam cijelu Hrvatsku da prestane plaćati odvoz otpada i neću ljudima reći da ne budu ovce, ali se nadam da će ovo natjerati sve institucije da poštuju zakon. Znam da je problem to što sada Holding ne zna kako će naplaćivati otpad, ali imali su tri godine da to riješe. Jedino što mogu je sa svakim kućanstvom potpisati zaseban ugovor i eventualno još čipirati spremnike, o čemu se već razmišljalo. Očitanjem čipa točno bi se znalo koliko često ga treba prazniti. Kako god bilo, ja i dalje neću plaćati za više otpada od količine koju stvarno proizvedem - kaže Dražen Aničić. Ostali će Zagrepčani, osim ako se ne odluče na privatnu tužbu, do daljnjega morati plaćati po starome i čekati da Holding uskladi svoju odluku s postojećim zakonom.