Broj prometnih nesreća u gradu pao je u odnosu na prethodne godine, kako pokazuje izvješće Policijske uprave Zagrebačke za 2015. godinu.
Prošle godine evidentirane su ukupno 6262 prometne nesreće, dok su u istom razdoblju godinu prije zabilježene 262 nesreće više. No, usprkos padu od 4 posto u ukupnom broju nesreća te oštrijim mjerama sigurnosti koje policija provodi posljednjih nekoliko godina, pet najprometnijih raskrižja u gradu i dalje bilježi porast broja nezgoda. Problematično je križanje na Slavonskoj aveniji kod Hrvatske bratske zajednice, Selska cesta kod križanja s Horvaćanskom, križanje Avenije Dubrovnik i Avenije Većeslava Holjevca te ono koje povezuje Savsku i Vukovarsku ulicu.
U samo godinu dana na tih pet lokacija dogodilo se 150 prometnih nesreća u kojima je ozlijeđeno 76 osoba. Ni postavljanje dodatnih prometnih kamera, fiksnih i mobilnih radara, uspornika prometa, pa čak ni uvođenje učestalijih policijskih kontrola nije pridonijelo rješavanju problema na spomenutim crnim točkama. Najproblematičnije križanje i dalje je rotor kod Avenije Dubrovnik gdje su lani evidentirane 74 prometne nesreće, odnosno tek dvije manje nego na ostala četiri raskrižja zajedno.
Regulacija i nadzor
Da je riječ o prometnoj crnoj točki pokazuje i statistika PUZ-a za proteklih pet godina, koja pokazuje da su se na rotoru dogodile ukupno 432 nesreće.
Prometni stručnjaci tvrde kako je učinjeno sve što se moglo po pitanju povećanja sigurnosti i uvođenja bolje prometne regulacije i nadzora brzine. Ubuduće je potrebno, kažu, temeljito rekonstruirati raskrižja.
- Ne postoji čarobni štapić koji će riješiti prometne probleme u Zagrebu. Potrebne su kapitalne investicije u prometnu infrastrukturu. Jednostavno, sve što se moglo napraviti u vezi prometne signalizacije već je učinjeno - tvrdi prometni stručnjak Željko Marušić.
Njegov kolega i stalni sudski vještak Goran Husinec, pak, smatra kako se rotor od svoje gradnje pokazao kao problematično i opasno mjesto koje vapi za rekonstrukcijom.
Skupe investicije
- Potrebno je napraviti novo prometno rješenje, no riječ je o velikom i skupom građevinskom zahvatu za koji se na razini Grada nikada nije pronašlo dovoljno sredstva - tvrdi Husinec.
Što se tiče ostalih raskrižja, stručnjaci smatraju kako su glavni uzroci nesreća najčešće prometna nekultura vozača, nepreglednost raskrižja, ali i preopterećenje glavnih gradskih prometnica.
- Trebalo bi denivelirati tih pet raskrižja gdje je to moguće, primjerice u Vukovarskoj i Držićevoj ili, recimo, izgraditi Jarunski most, čime bi se rasteretilo križanje Selska - Horvaćanska - dodaje Marušić.
Husinec, međutim, tvrdi kako bi se znatno smanjio broj nesreća ako se uvedu strože kazne za prometne prekršaje koje zabilježe kamere.
- Video-nadzor se pokazao kao najbolje rješenje jer je svima jasno da su pred kamerom ‘svi jednaki’, a tu snimku gotovo je nemoguće pobiti na sudu - tvrdi Husinec. Odgovor o tome namjeravaju li riješiti problem crnih točaka u prometu, iz Grada nismo uspjeli dobiti.