Poznata knjižara Mladost u Ilici 30, gdje su mnogi Zagrepčani u mladosti ostavljali i džeparac i plaću, uskoro će postati butik poznatog modnog brenda Zara, što će biti prva njegova trgovina u centru grada. Tradicija stara više od stoljeća time je zauvijek prekinuta, a memorija o slavnoj knjižari i njezinu utemeljitelju Stjepanu Kugliju, koji ju je preuzeo 1881. zajedno s Albertom Deutschom, živjet će još samo u sjećanju ljudi koji su je obilazili, njihovim pričama s tužnim završetkom i povjesticama.
Istu sudbinu doživjele su prije toga knjižara Đorđa Ćelapa na Trgu maršala Tita, pretvorena u ljekarnu, bivša Znanstvena knjižara na Trgu Petra Preradovića, u kojoj je sada trgovina T-HT-a, te Inozemna knjižara u Gundulićevoj ulici, koja je pretvorena u trgovinu slikarskog pribora.
Da bismo uopće shvatili pretvaranje knjižare u trgovinu odjećom, treba se vratiti u devedesete, turobne godine rata i pljačke društvenih tvrtki, u tzv. tajkunsku privatizaciju. Kao i mnoge druge tvrtke, i tadašnje izdavačko-knjižarsko poduzeće Mladost pokleknulo je pred naletom raznih mešetara koji su kupovali tvrtke za jednu kunu i poslije ih najčešće upropaštavali i dovodili do stečaja. Slično je bilo i s Mladosti, uništenom još prije 15 godina.
Od 1300 do 3 zaposlena
Respektabilna nakladnička kuća sa 1300 zaposlenih privatizacijom je pretvorena u tvrtku s tri zaposlena. Treba reći i to da je revizijom utvrđeno da prema zakonu nisu ispunjeni ciljevi privatizacije, ali zbog toga ni do danas nitko nije osuđen, a akteri uništavanja Mladosti i danas slobodno planiraju nove poslovne pothvate.
Nakon što je Mladost uništena, iz pepela te nekad moćne tvrtke niknula je Libraria d.o.o. i preuzela njene knjižare na prestižnim lokacijama. No, oni se nikako nisu uspjeli prilagoditi modernom vremenu, njihove su trgovine ostale u duhu socijalizma i nisu odveć privlačile kupce, a izdavaštvo je posve propalo.
Tako je od nekoć najpopularnije knjižare s najvećim izborom knjiga, udžbenika i papirne konfekcije u gradu danas ostao samo natpis Mladost, a u atraktivnom prostoru radnici su koji rade na prenamjeni. Zagreb ovim činom gubi još jedno mjesto kulturnog identiteta srednjoeuropske metropole.
Propast je davno počela
Dr. Andrea Zlatar, redovita profesorica s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, emotivno je bila vezana uz knjižaru u kojoj je intelektualno stasavala.
- Sjećam se da sam 70-ih godina prošlog stoljeća ondje mogla kupiti sve časopise o književnosti, a poslije sam i djetetu kupovala bilježnice. Knjižara je počela propadati davno prije Zarina dolaska, a raspad Mladosti dugoročno je naštetio cijelom sektoru nakladništva - kaže Zlatar.
Neven Antičević, nekadašnji zaposlenik Mladosti, danas jedan od suvlasnika Algoritma, kaže da je bilo logično da se to dogodi jer bivša Kuglijeva knjižara već 15 godina nije mjesto ljubitelja knjige.
- Tradicija je lijepa i treba je poštovati. Knjižare u svijetu funkcioniraju više od stotinu godina, a kad se dogodi ovo što se dogodilo u Ilici 30, onda to izaziva val nezadovoljstva i prosvjeda kao što je, primjerice, bilo s knjižarom Rizzoli u New Yorku. Ovdje je riječ o polaganom umiranju i zato je izostao prosvjed. Razdoblje žalovanja već je prošlo i ne bi trebalo toliko robovati tradicijskim navikama - smatra Antičević.