Tomaž Lovše ovih je dana ime o kojem se puno govori i izvan Slovenije. Uzrok nije njegovo bogatstvo koje se mjeri u desecima milijuna eura, nego problemi u kojima su se našli korisnici globalno poznate Diners kreditne kartice . Tvrtka Diners Club Slovenija u vlasništvu Tomaža Lovšea, jednog od najbogatijih iako ne i najpoznatijih Slovenaca, ima u vlasništvu franšizu za Diners u Sloveniji i Italiji.
Upravo je poslovanje Lovšeove tvrtke Diners Club Italia dovelo do situacije koja je u proteklim danima opravdano naljutila korisnike Diners kartice ne samo u Sloveniji, nego i sve strance koji su ovih dana došli u Sloveniju i željeli platiti svoje račune tom kreditnom karticom. Uzrok je iznimno neuobičajena odluka Banke Slovenija koja je zbog, kako tvrdi Banka Slovenija, nepodmirenih računa Lovšeove tvrtke Diners Slovenija do daljnjeg zabranila korištenje ove popularne kartice, a samo u Sloveniji je preko 80.000 korisnika ove kartice.
Iako tek u četrdesetima, Lovše je već dugo prisutan u svijetu koji posluje u eurima i dolarima u svotama s najmanje sedam brojaka. Već godinama je na ljestvicama najbogatijih Slovenaca uvršten među prvih deset ili petnaest. Iako je to izrazito nezhvalan posao, procjenjuje se da Lovše posjeduje u nekretninama i novcu oko četrdeset milijuna eura. Na ljestvici najbogatijih Slovenaca, koja počinje sa Sandijem Češkom i njegovih 410 milijuna eura, taj iznos Lovšea trenutačno uvrštava negdje oko desetog mjesta.
Ono po čemu su Slovenci do sada zapamtili Lovšea nije njegovo bogatstvo, a još manje vlasništvo Diners Cluba Slovenija. Široj je javnosti u Sloveniji Lovše ostao u sječanju kao predsjednik Slovenskog skijaškog saveza, a to je pozicija koja je u Sloveniji otprilike toliko na udaru koliko je u Hrvatskoj čelništvo u nogometu. Iako Slovenci već godinama ne uspijevaju nastaviti skijaške uspjehe legendarnih Bojana Križaja, Roka Petrovića, Mateje Svet, Urške Horvat ili Jure Košira, skijanje je u “deželi” još uvijek sport koji se prati s iznimnom pozornošću.
Kada je 2010. Lovše od Staneta Valanta nakon njegovih 18 godina predsjedavanja preuzeo vođenje Slovenskog skijaškog saveza, izgledalo je da je pronađena čarobna formula za povratak slave slovenskom skijanju. Uspješnost, međunarodna poznastva i, zašto kriti, novac uspješnog poduzetnika trebali su biti garancija za stvaranja uvjeta u kojima bi stasali novi Križaji i Koširi, ali i uvjeta u kojima će nesumnjivi ali do tada do sjaja globalne superzvijezde još nepotvrđeni talent skijaške princeze Tine Maze doći do konačne potvrde. Život je, međutim, kako se to obično događa, krenuo nekim drugim putem.
Sukob s Tinom Maze
Upornost, skijaška genijalnost pa i tvrdoglavost, po nekima čak i prgavost, skijaške megazvijezde koja je već prije krenula svojim putem i odlučila se za trening izvan slovenske reprezentacije te vođe njezinog tima, inače intimno i Tininog partnera, Andrea Massija, nije se uspjela spojiti s Lovšeovom odlučnošću i poslovnim stilom vođenja skijaškog saveza.
Uz neprikrivenu ljubomoru ponekih trenera i nesposobnih činovnika skijaškog saveza, ono što se učinilo kao dobitna kombinacija ispalo je tempirana bomba koja je pukla nakon neuspjeha slovenske kandidature za organizaciju Svjetskog prvenstva u nordijskim disciplinama na legendarnoj Planici 2017. godine.
Nastavak je poznat i široj javnosti. Tina Maze u protekloj je skijaškoj sezoni potukla sve moguće, pa i neke muške rekorde, i postala prva Slovenka s Kristalnim skijaškim globusom kao ukupno daleko najbolja skijašica u sezoni 2012./2013. Bio je to uspjeh koji su Slovenci postigli u skijaškim skokovima s Primožem Peterkom, ali nikada u skijanju. Ni ženskom, ni muškom.
Sve mane ili hirovi mušičave Tine, ako ti uopće postoje, pali su naravno odmah u zaborav kao što je već ranije pala u zaborav skijaška avantura poduzetnog ali u ovom primjeru neuspješnog Tomaža Lovšea.