PREDSTAVLJEN AMBICIOZNI ART PROJEKT

‘Dovest ćemo najbolje avangardne umjetnike iz cijele regije. Imaju izbor: ili će se odmoriti ili će stvarati!’

Novi Spa Hotels and resorts i Institut za istraživanje avangarde već su doveli Eru Milivojevića u sklopu najvećeg umjetničkog projekta sezone - ‘Umjetnik na odmoru’

Zamislite da na tjedan dana dobijete na raspolaganje luksuzni prostor od 130 kvadrata u Novom Vinodolskom. Vaš glavni zadatak je odmor. No, uvjet nije tako jednostavan: morate biti jedan od vodećih neoavangardnih umjetnika u Hrvatskoj, regiji i istočnoj Europi. Doduše, premda nije zapisano u kamenu, bilo bi poželjno da dio odmora iskoristite i za stvaranje.

U organizaciji Novi Spa Hotels and resorts, Instituta za istraživanje avangarde iz Zagreba te Kolekcije Marinko Sudac, prošli tjedan pokrenut je inovativni kulturni projekt “Umjetnik na odmoru”. Prvi takav gost je srpski umjetnik Era Milivojević, a do rujna će se u Novom Vinodolskom izmijeniti 15 -ak umjetnika. Svoj dolazak zasad su, između ostalih, potvrdili Bojan Brecelj i Andraš Šalamun iz Slovenije, Attila Csernik i Živko Grozdanić iz Srbije, Jaroslaw Kozlowski i Natalia LL iz Poljske, Romelo Pervolovici iz Rumunjske, Sándor Pinczehely i Janos Sugar iz Mađarske, Rudolf Sikora iz Slovačke, Radomir Damjanović Damjan iz Italije... Od hrvatskih umjetnika tu su Vlado Martek, Goran Trbuljak i Ivan Kožarić.

- Generalna ideja bila je da se pristupi umjetnicima koji su se 70-tih godina bavili najradikalnijim praksama u umjetnosti te da im se nekako odužimo za njihov rad. Neki su i dalje aktivni, neki su se prestali baviti umjetnošću, ali zajedničko im je to da su rijetki među njima bili u mogućnosti priuštiti si neki luksuzni odmor.

Upoznavanje s praksom

Došli smo na ideju da im to omogućimo, pa se zato projekt zove “Umjetnik na odmoru” - ističe Marinko Sudac, kolekcionar čija zbirka broji preko preko 10.000 umjetnina i dokumenata u rasponu od osobnih pisama do video i filmske dokumentacije, a usmjerena je na djela umjetničkih avangardi iz područja bivše Jugoslavije te s njome povezanih umjetničkih praksi i kulturoloških fenomena u regiji i svijetu.

Jedna od ideja je da umjetnici tijekom svog boravka rade na izvedbi specifičnog djela, odnosne izložbe i sve to pred očima gostiju i u živom dijalogu s posjetiteljima. Sudac napominje kako je odluka o tome hoće li se odmarati ili raditi prepuštena umjetnicima te da im rad ni u kojem slučaju nije nametnut.

No, cijelo vrijeme im je na raspolaganju atelje u kojem mogu stvarati i prezentirati svoju umjetnost.

Naime, uz demistifikaciju stvaralačkog čina, jedan od ciljeva projekta je i upoznavanje publike sa suvremenom i neoavangardnom umjetničkom praksom. Tako se posjetitelji uz razgledavanje izložbe u nastajanju, mogu informirati o povijesti avangardne i neoavangardne umjetnosti XX. stoljeća prelistavajući knjige iz priručne biblioteke koja im je na raspolaganju.

Kontakt s umjetnikom

Ako im ni to, pak, nije dovoljno, o ovom specifičnom obliku umjetničkog izražavanja i egzistencije nešto više mogu doznati u razgovoru s gostujućim umjetnikom. - Mislim da je ovo prvi put na ovim prostorima da posjetitelj može ostvariti kontakt s umjetnikom radikalne umjetničke prakse. Uvjeti su tu specifični, umjetnik ima dosta slobodnog vremena, orijentiran je na ideju odmora i ima vremena pričati o sebi, a posjetitelj tako dobiva priliku na najdirektniji način upoznati njegov rad - objašnjava Sudac koji interakciju s umjetnikom smatra iznimno dragocjenim iskustvom.

Test koncepta

- Mislim da je ovo jedinstveni projekt u svijetu, da umjetnik dođe u jedan ovakav hotel i ima mogućnost predstaviti svoju umjetnost.

Turisti koji ovdje dolaze imaju mogućnost upoznati umjetnika, a da zbog toga ne moraju otići u muzej i kod umjetnika u atelje, što su neki uobičajeni načini. Uz to, ovdje imaju priliku upoznati neke od najboljih suvremenih umjetnika istočne Europe.

Koncept je prvi testirao 68-godišnji beogradski umjetnik Era Milivojević koji je od 1971. do 1973. djelovao i izlagao u legendarnoj grupi umjetnika koji su činili Marina Abramović, Neša Paripović, Zoran Popović.... Tad mladi umjetnici u vrijeme dominacije tradicionalnih likovnih disciplina uvodili su suvremene umjetničke postupke stvarajući pokret tzv. Nove umjetničke prakse. Milivojević na svom odmoru nije bio spreman odreći se stvaranja.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. svibanj 2024 07:37