Nedavno je kao član velikog projekta sekvenciranja genoma pacifičke kamenice objavio rad u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature.
Pacifička kamenica prvi je mekušac čiji je genom sekvenciran: pokazalo se da sadrži 28.000 gena. Usporedbe radi, čovjekov genom sadrži oko 25.000 gena.
I ekološka korist
- To je bio veliki projekt u kojemu je sudjelovalo 75 znanstvenika jer je sekvenciranje genoma kamenice vrlo složen posao. Stoga smo trebali razviti posebnu strategiju sekvenciranja. To je važan rad jer kamenica ima značajnu evolucijsku i ekološku ulogu. Ona, također, ima važnu komercijalnu vrijednost - rekao je Domazet Lošo.
- Kolege iz Instituta za oceanologiju u Qingdau, koji je dio Kineske akademije znanosti, prepoznali su moj rad i pozvali me da surađujem s njima u projektu sekvenciranja genoma kamenice. Pridružio sam se i to je preraslo u suradnju koja će uroditi novim projektima i radovima - dodao je Domazet Lošo.
Analiza genoma pacifičke kamenice znanstvenicima može pomoći u razumijevanju kako mekušci stvaraju ljušturu, što je zagonetan proces koji bi naposljetku mogao rezultirati stvaranjem umjetnih “biokeramika”. Zanimljivo je i to da kamenice svoj seksualni život počinju kao mužjaci, a završavaju kao ženke.
Metoda za izvoz
- Kamenica je izvrstan primjer kako neki organizmi mogu preživjeti u ekstremnim uvjetima okoliša. Ona, poput ostalih školjki, preživljava velike razlike u temperaturi, ali i zagađenja kao što su bakterije i teški metali - objasnio je Domazet Lošo, koji je u istom broju Naturea doživio još jedno priznanje.
- Na naslovnici Naturea izašao je rad neovisnih njemačkih znanstvenika koji su u potpunosti preuzeli našu metodologiju. To je već drugi rad u Natureu ove godine koji se zasniva na metodi genomske filostratigrafije koju sam razvio prije nekoliko godina - zaključio je Domazet Lošo.
Korak dalje od fosila
Metoda genomske filostratigrafije koju je razvio i dokazao dr. Tomislav Domazet Lošo (38) odlična je u rekonstrukciji daleke evolucijske prošlosti, koja se ranije proučavala isključivo uz pomoć fosila.
- Na osnovi te metode razvilo se cijelo novo znanstveno područje koje je prihvaćeno diljem svijeta. Mi smo to razvili na Ruđeru, ali bi naša znanost sada trebala na tome profitirati - kaže Domazet Lošo.