Mnoge poduzetnice rade do posljednjeg dana prije poroda i bježe iz bolnice natrag na posao jer vas nitko neće čekati, dati vam porodiljni, naći vam zamjenu, pričaju naše četiri sugovornice, eminentne poduzetnice
Žene danas u Hrvatskoj vode više od 26.000 poduzeća. To znači da je tek jedna od 30 zaposlenih žena začetnica vlastitog biznisa dok je gotovo svaki deseti zaposleni muškarac začetnik poduzeća. Žensko se poduzetništvo u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina gotovo udvostručilo. Pokrenut je razvoj društvenih struktura koje podupiru žene u biznisu, no koliko smo daleko, uistinu, stigli?
Razgovarali smo s četiri eminentne poduzetnice koje se svaki dan zalažu za bolje poslovne prilike za žene u Hrvatskoj. Ono u čemu se sve slažu jest da žensko poduzetništvo predstavlja velik izvor neiskorištenog potencijala. Ekonomska kriza 2008. bila je samo jedna od iskri koje su potaknule zapadnu ekonomiju da pažljivije razmotri rodne razlike na tržištu rada i kapitala i prihvati da iste predstavljaju prepreku za optimalan razvoj ekonomije.
Delikatnije za žene iznad 40 godina
Rastući broj istraživanja u posljednjih nekoliko godina pokazuje da je prijelaz u poduzetnice za mnoge žene čin društvene emancipacije. - Žene su u posljednjih desetak godina odlučile osnovati poduzeća uglavnom iz potrebe, tj. nužde, ili su odlučile okušati se u nečem drugom jer u poduzećima u kojima su radile više nisu imale motiva ni mogućnosti napredovanja - pojašnjava Ivana Radić, začetnica Međunarodne mreže poslovnih žena. Ista situacija, nastavlja, postaje još delikatnija za žene iznad četrdesete, koje se nakon svoje uspješne korporativne karijere nađu nezaposlene. Bez obzira na njihovo obrazovanje i iskustvo, malim i srednjim poslodavcima skupa su investicija, a velikih tvrtki koje bi im ponudile slične pozicije nema dovoljno za broj kvalificiranih žena u Hrvatskoj.
No, manjak opcija na tržištu rada nije jedini razlog za otvaranje vlastitog biznisa. Generalni interes za poduzetništvo među ženama raste.
- Mnoge žene počnu razmišljati o poduzetništvu kao o promjeni životnog stila i rješenju za balansiranje poslovnog i privatnog života te tako krenu iz kućnog ureda - govori nam Ivana Matić, osnivačica i direktorica brenda Women in Adria. No, kako napominje, biznis iz kuće ne smije se podcjenjivati. Takav rad ima svoje prednosti, poput relativno fleksibilnog radnog vremena u početku, no ono vrlo brzo počne prodirati u privatni život, još lakše zato što je i dio privatnog prostora.
Voditeljice vlastita doma
- Mnoge poduzetnice rade do posljednjeg dana prije poroda i bježe iz bolnice natrag na posao jer vas nitko neće čekati, dati vam porodiljni, naći vam zamjenu - nastavlja Ivana i naglašava da je upravo iz tih razloga potrebno razgovarati o ženama o poduzetništvu i informirati širu javnost o tome što to, zapravo, znači biti žena u poduzetništvu. Poduzetnice nisu samo voditeljice vlastitog posla nego i vlastitog doma - one nemaju smjenu, njima je to život.
A taj život nije lak. Dapače, često ograničava opcije poduzetnica.
- Bitno je naglasiti da samo poduzetništvo ne poznaje spol, dakle, ne radi se o ženskom poduzetništvu, nego o ženama u poduzetništvu jer se one suočavaju s dodatnim preprekama i izazovima specifičnim za spol, primjerice kad postanu majke, ili onima vezanim za okolinu - često nemaju imovinu na svoje ime, pa im je otežan pristup financiranju i slično - priča nam Kristina Ercegović, poduzetnica, blogerica, spisateljica i osnivačica Business Caféa. A tome ne pomaže ni generalno prihvaćena, ali kriva slika žena u biznisu. Kako nam Ivana Radić opisuje, žene se, usprkos istraživanjima koja pokazuju suprotno, i dalje smatraju labilnijima, emotivnijima i nesklonima donošenju odluka.
Svejedno, kako nam naše sugovornice objašnjavaju, problem ne predstavljaju labilnost i emocije, nego percepcija koju mnoge žene imaju o sebi - same su sebi najveći kritičari. Brojne su studije pokazale da žene imaju manju tendenciju od muškaraca prihvatiti posao, tražiti povišicu ili promaknuće, postaviti višu cijenu za usluge ili ih naplatiti ako nisu sasvim sigurne u svoje kvalifikacije i sposobnosti.
Dokazivanje vrijednosti
- Često su spremne za puno više toga, a misle da nisu. Misle da im treba još jedna edukacija i još jedan certifikat, a onda će moći to nešto - priča nam Kristina. To se, posljedično, odražava na način kojim pristupaju vlastitom biznisu - u strahu od prodaje i financija, njihova tvrtka pati i stagnira - teško će naplatiti sve što rade za klijente, imaju preniske cijene, često daju popuste, a usto prečesto daju klijentima previše kako bi dokazale svoju vrijednost.
Takav način rada u kombinaciji s nepovoljnim okruženjem za razvoj poduzetništva utječe na generalni zastoj u razvoju ženskog poduzetništva - danas oko 75 posto poduzetnica zapošljava tek četiri osobe. Prema GEM (Global Entrepreneurship Monitor) izvješću za prošlu godinu, u Hrvatskoj poduzeća pod muškim vodstvom generiraju šest puta više zarade i zapošljavaju četiri puta više radnika te je zaključak izvješća da su ženska poduzeća manje orijentirana na zaradu i zapošljavanje. No, Diana Kobas Dešković, serijska poduzetnica i začetnica certifikata Mamforce, nudi nam alternativno objašnjenje, a i savjet budućim poduzetnicama.
- Važno je otpočetka znati da se radi o vrlo izazovnoj životnoj odluci i da je za uspjeh potrebna ravnopravna podjela obiteljskih obaveza. U tome posebno žene često naprave grešku na početku, zbog čega nemaju dovoljno vremena za obavljanje svih poduzetničkih poslova, što negativno utječe na mogućnosti razvoja poslovanja. Među poduzetničkim poslovima je i poslovno umrežavanje koje je izuzetno važno, a često zapostavljeno, zbog čega žene ostaju izvan krugova u kojima se dogovaraju veći, financijski izdašniji poslovi koji vode do stabilnijeg poslovanja, a time i do bolje ravnoteže privatnog i poslovnog kojoj se teži - pojašnjava Diana.
Porezna reforma
O neiskorištenom potencijalu žena u poduzetništvu najbolje svjedoče brojne uspješne poduzetnice koje savjetuju druge, bore se za jednake prilike i bolje poduzetničke uvjete, vode svoju tvrtku (prvo poduzeće) i brinu se za svoje domaćinstvo (drugo poduzeće). Sve poduzetnice generiraju novac koji je dio naše ekonomije, neke zapošljavaju druge, a brojne pridonose i našoj demografskoj slici. Koliko je to bitno za Hrvatsku, objasnila je Ivana Matić.
- Mi si ne možemo dopustiti taj neiskorišteni potencijal s našom demografijom. Hrvatska mora podržati žene u poslovanju, olakšati im razvoj istog te stvoriti klimu u kojoj one mogu biti i poduzetnice i majke - istaknula je Matić.
Među prisutnim inicijativama, HZZ nudi poticaje za žene poduzetnice te poticaje za samozapošljavanje među svim nezaposlenim građanima. Osim financijskih potpora, objašnjava nam Diana, trenutno svjedočimo i višem stupnju digitalizacije rada javne uprave, koji značajno olakšava poduzetničku svakodnevicu, manjem porezu na dobit te smanjenju doprinosa na plaće, koje je potrebno i dalje smanjivati kako bismo, s obzirom na cijenu rada, postali konkurenti na izvoznim tržištima kojima se poduzetnici sve više okreću - a sama smatra da bi javna uprava svojim odabirom suradnika i unutarnjom politikom trebala biti dobar primjer ostalima. Nadu joj za daljnji razvoj daje porezna reforma za koju se nada da će nastaviti smanjivati cijene radi veće konkurentnosti i povećana orijentacija poduzetnika na vanjska tržišta.
- Svaka žena koja nešto odluči, to i ostvari - zaključuje za kraj Ivana Radić te poručuje ženama da se oslobode i upuste u svoj biznis - da govore o novcu, da ne podcjenjuju sebe ni svoje ideje te da se svaki dan bore uzdignute glave.
Piše: Dina Hrastović
Za više o ostvarenim snovima u Hrvatskoj klikni OVDJE.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
SADRŽAJ JE ISKLJUČIVA ODGOVORNOST MINISTARSTVA GOSPODARSTVA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA