A zašto ne osnujete i Agenciju za agencije

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 04.04.2009. u 17:28

U Hrvatskoj nema dopinga. Tu i tamo poneki slučaj. U cijeloj 2008. godini, na primjer, samo je Tony Akins, košarkaš Splita, bio pozitivan na marihuanu.

Ipak, u Hrvatskoj postoji državna agencija koja se bavi borbom protiv dopinga u sportu. Doslovno tako se zove: Agencija za borbu protiv dopinga u športu. Država je lani dala više od pet milijuna kuna za rad te ustanove.

- Gledajte, upravo je to cilj agencije. Da nema dopingiranih. Da djelujemo preventivno, a ne da provodimo represiju - objasnio je direktor, liječnik Damir Erceg, dok nas je provodio svojim uredima u zabačenoj zagrebačkoj četvrti, u kompleksu sveučilišnog kampusa na Borongaju.

600 kuna na dan

S Ercegom ovdje radi još pet djelatnika. Tu će u budućnosti biti antidopinška stanica, biblioteka, a Erceg najavljuje da će se u sljedećih nekoliko godina povećati i broj djelatnika. Bit će ih petnaest.

Za razotkrivanje tog jednog omamljenog sportaša, ta je agencija 2008. potrošila 1,1 milijun kuna na putovanja.

Toliko je trebalo, opravdava Erceg, da 30 doping-kontrolora obiđe natjecanja i izvede četiristotinjak doping-testova.

Rezultati se zatim šalju u laboratorije u Beč. Pregled svakog uzorka stoji 200 eura. Svaki doping-kontrolor po danu dobiva 600 kuna. Na teren obično idu udvoje - muškarac i žena. Erceg tvrdi da su doping-kontrolori u svijetu plaćeni mnogo bolje. Osim na putovanja, ta je agencija milijun kuna potrošila i na intelektualne usluge.

- To su troškovi za naše dvomjesečno glasilo, za internet stranicu, za usluge prevođenja. Znate, sve što mi objavljujemo je dvojezično. Prevodili smo neke međunarodne legislative, sudjelovali na natječajima za nabavu opreme, pripremali kodekse i slično - nabrajao je direktor Agencije.


Dok razmišljamo što podrazumijeva ‘harmonizacija sustava normizacije’ i čime se točno bavi Hrvatska akreditacijska agencija, deseci takvih ustanova gutaju proračunski novac

Harmonizacija


Borci protiv dopinga s početka našeg teksta na putovanja potroše više nego, recimo, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja. Oni su prošle godine putovali za samo 400.000 kuna.

A opet, tih milijun protudopinških kuna nije ništa prema 20 puta većem iznosu koji je na stavci “putovanja i intelektualne usluge” lani iscurio kroz Agenciju za odgoj i obrazovanje.

Dok mi dokučimo što točno podrazumijeva “harmonizacija sustava normizacije”, čime se bavi Hrvatska akreditacijska agencija ili što je to “program bilteralne mobilnosti”, koji provodi Agencija za mobilnost i programe EU, ukupno 15 agencija  - čije smo izvještaje proučili - godišnje pojede više od 800 milijuna kuna proračunskog novca.

Da su razlozi za osnivanje nekih agencija potpuno nejasni, govorio je već u Saboru zastupnik Dragutin Lesar.

On je tada izdvojio Agenciju za zaštitu osobnih podataka. Ta je ustanova osnovana kako bi državnim tijelima, koji donose zakone, tumačila što je to zaštita osobnih podataka i kad su ih zloupotrijebili.

Ta je agencija, na primjer, dala mišljenje Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa o upotrebi osobnih podataka učenika u školskim evidencijama, a komunalnom redarstvu Zagreba stav o dostavi podataka o vlasnicima vozila elektronskim putem. Sindikatu zaposlenih u poljoprivredi dali su mišljenje da je jedan poslodavac povrijedio Zakon o zaštiti osobnih podataka kad je unajmio detektivsku agenciju da nadzire kretanje svojih radnika tijekom bolovanja.

Na davanju mišljenja u Agenciji za zaštitu osobnih podataka radi 25 ljudi za čije je plaće u 2008. godini bilo rezervirano 4,2 milijuna kuna.

- Godine 2004. imali smo 12 zaposlenih, do kraja 2005. njih 22, a danas ih je dvadest pet. Agenciju smo bili dužni osnovati kao zemlja kandidat za ulazak u Europsku Uniju, i to kako bismo uskladili zakonodavstvo na području zaštite osobnih podataka i privatnog života s pravnom stečevinom Europske Unije - objasnio je ravnatelj Franjo Lacko.

Sakupljači izvještaja

U Hrvatskoj postoji i agencija zadužena za prikupljanje javne službene publikacije, dokumentacije i informacija. Ona se zove Hidra.

Njihov je posao, prema onome što piše u godišnjem izvješću za 2007. godinu, “osigurati dostupnost javnih službenih informacija svim korisnicima”.

- Imate li godišnje izvještaje za 2007. godinu od svih agencija koje rade u sklopu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kao i od Agencije za zaštitu osobnih podataka, Agencije za zaštitu okoliša, Hrvatske akreditacijske agencije, Agencije za vodne putove i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja - pitali smo u Hidri, u nadi da će nam olakšati posao prikupljanja materijala za ovu temu.

- Imamo izvješća za Agenciju za zaštitu osobnih podataka, Agenciju za zaštitu okoliša, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja te Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju - odgovorili su nam.

Tužio ih Pravni fakultet

- A gdje su ostala izvješća? - bili smo uporni.

- Pa, nisu nam ih poslali -  iznenadili su nas odgovorom.

Pitali smo ih smatraju li da su njihovi radnici dovoljno efikasni. Kad se izračuna prosjek, ispada, naime, da je svaki zaposlenik Hidre u godini dana obradio 0,18 obaveznih naslova, pohranio 15 dokumenata i obradio njih 6,5.

- Ali, vi računate samo nove naslove obaveznih primjeraka službenih publikacija. Niste u obzir uzeli podatke o propisima, međunarodnim ugovorima te radni materijal za sjednice Sabora i Vlade. Količina rada je teško mjerljiva. Nažalost, nemamo mogućnost praćenja svake korekcije podataka, a ni da imamo to ne bi bilo jednostavno mjerljivo - navelu su u Agenciji.

Imaju problema i s prostorom. Donedavno su koristili prostorije u sklopu Pravnog fakulteta koji ih je zbog toga tužio. Zato im je Vlada na korištenje dala prostore u Sigetu. Tamo plaćaju najam do preseljenja u Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu gdje bi se trebali konačno skrasiti.

Državne agencije čije smo poslovanje istražili u proračunu za 2008. godinu ukupno su predvidjele 70 milijuna kuna za najamnine, zakupnine, službena putovanja i intelektualne usluge. Tim iznosom bilo bi moguće isplatiti nešto više od 13.000 prosječnih plaća. Bilo bi to dovoljno da se sagrade tri vrtića.


Zaposlenici Agencije uglavnom strukovo obrazuju sami sebe. Idu na tečajeve engleskog jezika i računarstva

Ne govore engleski

Hrvatska ima Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa s upravama za predškolski odgoj i osnovno obrazovanje, s upravom za srednje obrazovanje kao i onom za visoko obrazovanje te za znanost.

No za brigu o obrazovanju Hrvata to, čini se, nije dovoljno. Zato se akademskim građanima još posebno bavi Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a onda ima još i Agencija za mobilnost i programe EU koja studente šalje u svijet na razmjene.

Jedna agencija skrbi za strukovno obrazovanje mladih Hrvata, a jedna brine i o obrazovanju odraslih. Sve to ljudstvo i sve te agencije nisu dovoljni da Hrvate po obrazovanju dovedu do europskog prosjeka: prema posljednjem popisu stanovništva, završenu visoku školu ili fakultet ima 12 posto građana, a u EU je taj postotak 20.

Nije ni čudo kad su godišnja izvješća svih tih obrazovnih agencija prepuna troškova usavršavanja njihovih vlastitih zaposlenika, od kojih mnogi očito ne poznaju strane jezike i nisu dovoljno računalno obrazovani. Zato je prioritet Agencije za obrazovanje odraslih, koja u proračunu ima više 19 milijuna kuna, stručno usavršavanje njihovih djelatnika.

U Agenciji samo 16,7 posto zaposlenika izvrsno govori engleski jezik, a 13,3 posto dobro. Zbog toga je bilo potrebno organizirati tečaj. Djelatnici se nisu dobro snalazili ni s kompjutorima pa je ta agencija sklopila s tvrtkom King ICT dogovorila poduku.

- Pa kakva bismo mi bili ustanova - koja promiče kulturu učenja, cjeloživotno učenje i obrazovanje - a da to isto ne potičemo kod vlastitih djelatnika? Nije neobično da smo podržali njihovo usavršavanje stranih jezika te računalnih vještina - čudio se našim pitanjima Mario Vučić, zadužen za odnose s javnošću Agencije.

Koliko su novca dali za dodatno obrazovanje zaposlenika u Agenciji, nam nisu htjeli reći. Nisu odgovorili niti na pitanje zašto već u startu nisu zaposlili djelatnike koji barem govore engleski jezik.


U ovoj agenciji samo 16,7 posto zaposlenika izvrsno govori engleski, a 13,3 posto dobro. Njima drćava plaĘa repeticije

Uče i putuju

Osim što su se usavršavali, djelatnici te agencije angažirali su se i na izradi baze podataka koja bi trebala obuhvatiti sve informacije o pružateljima usluga obrazovanja odraslih.

Građani od toga neće imati puno koristi jer je predviđeno da primarni korisnik baze podataka bude sama agencija. Mogućnost da baza na kraju postane dostupna javnosti, u agenciji zasad spominju kao opciju za budućnost.

Ističu, međutim, kako 19 milijuna kuna iz proračuna nisu potrošili samo na usavršavanja i izradu baze podataka.

- Organizirali smo i obilježavanje Međunarodnog dana pismenosti, Tjedan cjeloživotnog učenja, obrazovnu kampanju ‘Dodaj znanje iskustvu’ te seminar za ravnatelje i voditelje obrazovanja, projekt CARDS 2004 vrijedan 1,5 milijuna eura...- nabrojali su nam.

I u Agenciji za strukovno obrazovanje zaposlenici se neprestano obrazuju od 2005. godine, kada je osnovana.

Svaki je djelatnik, izračunali smo prosjek, u 2007. godini sudjelovao na 2,6 seminara u trajanju od 8,4 dana. Ukupno su djelatnici bili na 11 seminara u trajanju od 362 dana.

Agencija je u toj godini predvidjela 6,7 milijuna kuna za službena putovanja, zakupnine i najamnine te intelektualne i osobne usluge, a svaki je pojedini djelatnik, zauzvrat, izveo prosječno četiri stručna ispita za četiri nastavnika, a do zvanja mentora ili savjetnika doveo je 2,8 nastavnika. Sve to uz pomoć 49 djelatnika, za čije se plaće izdvaja šest milijuna kuna, koliko i za njihova putovanja i za stručnu pomoć vanjskih suradnika. Na pitanje kako ocjenjuju efikasnost svojih djelatnika, iz Agencije nam nisu odgovorili. Kao ni na bilo koje drugo pitanje koje smo im postavili.

Na različita putovanja, intelektualne i osobne usluge, više od osam milijuna kuna potrošila je u 2007. i Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Novac je bio potreban za pokrivanje troškova i naknade članovima nacionalnih vijeća za visoko obrazovanje i znanost, o kojima brine ta agencija. Za taj novac 900 je stručnjaka, rekla je ravnateljica Agencije Jasmina Havranek, sudjelovalo na više od 300 sjednica.

Iz izvješća se može izračunati da je, opet u prosjeku, svaki djelatnik Agencije u godinu dana sudjelovao u postupcima vrednovanja šest novih sveučilišnih studijskih programa, 1,5 poslijediplomskih te 0,1 novog visokog učilišta.

Havranek je istaknula da se ne može samo na temelju te statistike procijeniti učinak djelatnika Agencije.

- Postupci vrednovanja samo su dio širokog djelokruga rada. Mi ipak obavljamo i poslove priznavanja inozemnih kvalifikacija, administrativne poslove matičnim odborima i područnim vijećima, pojedini djelatnici obavljaju obračune plaća, provode postupke javne nabave, rade u kadrovskoj službi, urudžbenom uredu i tako dalje - objasnila je ravnateljica.

Za 9 studenata 1 ‘agent’


- Zašto je vašoj agenciji odbijen zahtjev za članstvo u ENQA (European network for quality ensurance), a to je zapisano kao jedan od njezinih glavnih ciljeva - pitali smo.

- Morali smo dokazati da radimo u skladu sa standardima. Ali u vrijeme aplikacije nismo mogli dokazati da radimo samostalno, bez pomoći drugih institucija. Nismo imali ni dovoljno ljudskih resursa. Ali dobili smo pridruženi status - odgovorila nam je Jasmina Havranek.

Na kraju smo došli do Agencije za mobilnost i programe EU koja radi u sklopu Agencije za obrazovanje odraslih. Brine o razmjeni studenata.

No njihovo su zaduženje isključivo projekti: LLP, Mladi na djelu te Program bilateralne mobilnosti.

- Nismo uzeli monopol nad poticanjem mobilnosti. I dalje u Hrvatskoj postoje drugi mehanizmi koji potiču studentsku mobilnost - rekla je Tina Šarić, v.d. ravnateljice.

Svaki njezin zaposlenik u 2007. godini poslao je na razmjenu prosječno 9,5 studenata. Cijelu godinu uz to su izrađivali baze podataka.

- Te su baze u prvome redu služile nama u agenciji, a koristili smo ih najmanje 19 puta, kod organizacije raznih događaja - objasnila je Tina Šarić.


Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) lani se uselila u novi prostor, peterokatnicu od 3500 kvadrata, od čega je 2500 kvadrata uredskog prostora, a ostalo “otpada” na garažu sa 25 parkirališnih mjesta. Kako HERA ima 42 zaposlenih, svatko od djelatnika ove agencije raspolaže s oko 63 kvadrata uredskog prostora, odnosno jednim dvoipolsobnim stanom. Cijena garažnog prostora bila je 1200 eura po kvadratu, što je malo niže od cijene stambenog prostora u starijim zagrebačkim zgradama. HERA je zgradu u Vukovarskoj br. 14 kupila od JANAF-a, po cijeni od 42 milijuna kuna.

U upravi JANAF-a, prije iseljenja, radilo je 170 djelatnika, dakle četiri puta više ljudi nego što ih danas radi u HERA-i. Kako doznajemo, za ovako rastrošnu investiciju nije bio raspisan natječaj, nego je posao sklopljen neposrednom pogodbom s JANAF-om, koji nije u cijelosti državna trvtka, pa je tom pogodbom prekršen zakon. HERA je pri tome odbila i neke dvostruko jeftinije i povoljnije ponude. Naime, HERA je 2007. godine dobila ponudu za kupnju novoga poslovnog prostora u Miramarskoj ulici, pored hotela International, koji se sastojao od dva kata površine 1500 kvadrata, a koji bi potpuno zadovoljio potrebe agencije, po cijeni od 26 milijuna kuna. Tu je ponudu predsjednik Uprave Tomislav Galić odbio, uz obrazloženje da je “Vlada ne želi prihvatiti”. Za razliku u cijeni između prihvaćene i odbijene ponude mogla se sagraditi jedna škola.

Premda je zauzela impresivnu poslovnu infrastrukturu i raspolaže s pet limuzina  samo za članove Upravnog odbora (dok djelatnici nemaju službenih vozila), o HERA-i se vrlo malo zna. Njena je zadaća regulirati odnose na tržištu energenata i izdavati službena priopćenja o stanju na tome tržištu. No, u javnosti ih se gotovo i ne primjećuje. Jedna od najvećih energetskih kriza u posljednjih nekoliko godina, lanjska drama s ukrajinskim plinom i hrvatskim rezervama tog energenta, prošla je bez i jednog priopćenja HERA-e.

Predsjednik Uprave HERA-e Tomislav Galić rođeni je Koprivničanin i prijatelj ministra gospodarstva Damira Polančeca. U HERA-i je kao direktorica plinskog sektora, onog koji je trebao nadzirati rusko-ukrajinsku krizu i izvještavatipotrošače, zaposlena još jedna Koprivničanka, Dunja Trakošćanec Jokić, kći HDZ-ove saborske zastupnice iz Koprivnice.

Prije dolaska u HERA-u Galić je bio direktor razvoja Hrvatske elektroprivrede, premda nije objavio nijedan znanstveni rad s područja energetike. HEP mu je dao stan od 100 kvadrata. Dobio ga je prvo na korištenje, a poslije ga otkupio po povoljnim uvjetima. Galić je navodno u HERA-u postavljen intervencijom Ivana Mravka, predsjednika Uprave HEP-a. Obojica su članovi HDZ-a.

Poznavatelji situacije u HEP-u i HERA-i tvrde da Galićeva zadaća nije da nadzire države monopoliste poput HEP-a ili Ine, nego da ih štiti.

Nakon dolaska u HERA-u iz Uprave je izbacio dr. sc. Milana Puharića, koji je predsjedavao ECRB-om (Energy Community Regulatory Board), regulatornim tijelom za energetska pitanja koje je osnovao EU. 

Puharić je u HERA-i bio zadužen za sektor električne energije, a smijenjen je bez obrazloženja, zbog čega upravo traje spor između njega i agencije.

- HERA-om upravlja isključivo Galić, koji je iz odlučivanja gotovo potpuno isključio Upravno vijeće - tvrdi za Jutarnji list Milan Puharić.

- Statutom HERA-e, koji je donio novi predsjednik, utvrđeno je da dnevni red sjednica utvrđuje predsjednik Upravnog vijeća (UV), bez mogućnosti promjene na zahtjev članova UV-a. A kao posljedica njegova ponašanja, Europska je komisija oduzela HERA-i ulogu vodećeg regulatora cijele jugoistočne Europe i dala je Grčkoj - kaže smijenjeni Puharić. Napominje da je u HERA-i odnedavno zaposlen i sin pravnog zastupnika agencije, koji pravno vodi spor o njegovu otkazu.

 Gordan Malić
42 energetska agenta  na pet katova i 3500 m2

Dora Koretić

Izdvajamo