ZAGREB - Iako iz Vladinih krugova sve češće dolaze upozorenja da bi se Hrvatska uskoro mogla obratiti za pomoć Međunarodnome monetarnom fondu (MMF), vlast, čini se, još ništa nije poduzela na tom planu.
- Zasad nismo ništa napravili na sklapanju eventualnog novog aranžmana s MMF-om, ali ta je mogućnost i dalje otvorena - rekao nam je jedan visokopozicionirani izvor koji smatra da su šanse za sklapanje novog aranžmana s Fondom u ovom trenutku “jedna prema dvije trećine”.
Nedostatak novca
Prednosti
1. osiguranje devizne likvidnosti
2. ubrzanje reformi
3. veće povjerenje ulagača i rast kreditnog rejtinga
Mane
1. smanjenje plaća, mirovina i socijale
1. privatizacija državnih tvrtki u nepovoljnim uvjetima
3. odustajanje od pojedinih infrastrukturnih projekata
To će ovisiti ne samo o rezanju javne potrošnje, nego i o uspješnosti skorog plasmana euroobveznica te o prvim rezultatima turističke sezone. Bude li bilo problema s tim, sklapanje novog stand-by aranžmana s MMF-om prilično je izgledno, kaže naš sugovornik.
Da u Vladinim krugovima ne odbacuju mogućnost novog vezivanja uz MMF, potvrđuje i mišljenje da bi se ovaj put vjerojatno išlo u sklapanje takvog stand-by aranžmana temeljem kojega bi Hrvatska povukla određeni novac. Dosadašnje stand-by aranžmane Zagreb je uglavnom sklapao kao mjeru opreza pa dodijeljena sredstva nije niti povlačio.
- Sada ne bi imalo smisla ići u sklapanje stand-by aranžmana bez povlačenja sredstava jer je novac skup i nema ga na tržištu - objasnio je naš izvor. Prema njegovu mišljenju, novi bi se aranžman mogao sklopiti najranije početkom ljeta.
Oporba: Što brže u red
Za sklapanje novog aranžmana s MMF-om zauzimaju se i u vodećim oporbenim strankama. Ekonomski savjetnik HNS-a Dragan Kovačević poručuje da je red pred MMF-ovim vratima sve duži, pa bi Hrvatska trebala što prije stati u njega, dok SDP-ov saborski zastupnik Slavko Linić vjeruje da bi novi aranžman s Fondom Hrvatskoj donio fiskalnu disciplinu. No, neovisni ekonomisti ni danas se ne mogu usuglasiti oko toga trebamo li za pomoć pokucati na vrata MMF-a.
- Sklapanje aranžmana s MMF-om bio bi korak unatrag. Još nedavno smo tvrdili da možemo samostalno voditi odgovornu fiskalnu politiku - ističe neovisni ekonomist Damir Novotny. Podsjeća kako je recept koji nudi MMF jednostavan i svodi se ili na smanjenje javne potrošnje, ili na povećanje proračunskih prihoda. MMF bi nam, zaključuje, u nekim stvarima i koristio, no puno bi bolje bilo da se Vlada sama pozabavi reformama i smanjenjem rashoda.
- Hrvatskoj je potreban novi aranžman s MMF-om. Sve više zemalja obraća mu se za pomoć, a njegova su sredstva ograničena - naglašava Zdeslav Šantić, ekonomist Raiffeisena, koji vjeruje da bi se to povoljno odrazilo na rejting.
I iz samog MMF-a dolaze podsjetnici kako ih je teško zaobići u hrvanju s krizom. Prema najnovijem upozorenju, zemlje poput Latvije, Litve, Mađarske, Rumunjske i Bugarske, ali i Hrvatske, veoma se oslanjaju na dotok stranog kapitala kojim financiraju vlastite manjkove, a novca je sve manje, zbog čega raste pritisak na njihove nacionalne valute. Krah tranzicijskih gospodarstava bio bi okidač za novi val propasti banaka, što bi moglo pokrenuti paniku na svjetskim financijskim tržištima, upozoravaju u MMF-u.
Adriano Milovan
- Zasad nismo ništa napravili na sklapanju eventualnog novog aranžmana s MMF-om, ali ta je mogućnost i dalje otvorena - rekao nam je jedan visokopozicionirani izvor koji smatra da su šanse za sklapanje novog aranžmana s Fondom u ovom trenutku “jedna prema dvije trećine”.
Nedostatak novca
Prednosti
1. osiguranje devizne likvidnosti
2. ubrzanje reformi
3. veće povjerenje ulagača i rast kreditnog rejtinga
Mane
1. smanjenje plaća, mirovina i socijale
1. privatizacija državnih tvrtki u nepovoljnim uvjetima
3. odustajanje od pojedinih infrastrukturnih projekata
|
Aranžman s MMF-om:
|
Da u Vladinim krugovima ne odbacuju mogućnost novog vezivanja uz MMF, potvrđuje i mišljenje da bi se ovaj put vjerojatno išlo u sklapanje takvog stand-by aranžmana temeljem kojega bi Hrvatska povukla određeni novac. Dosadašnje stand-by aranžmane Zagreb je uglavnom sklapao kao mjeru opreza pa dodijeljena sredstva nije niti povlačio.
- Sada ne bi imalo smisla ići u sklapanje stand-by aranžmana bez povlačenja sredstava jer je novac skup i nema ga na tržištu - objasnio je naš izvor. Prema njegovu mišljenju, novi bi se aranžman mogao sklopiti najranije početkom ljeta.
Oporba: Što brže u red
Za sklapanje novog aranžmana s MMF-om zauzimaju se i u vodećim oporbenim strankama. Ekonomski savjetnik HNS-a Dragan Kovačević poručuje da je red pred MMF-ovim vratima sve duži, pa bi Hrvatska trebala što prije stati u njega, dok SDP-ov saborski zastupnik Slavko Linić vjeruje da bi novi aranžman s Fondom Hrvatskoj donio fiskalnu disciplinu. No, neovisni ekonomisti ni danas se ne mogu usuglasiti oko toga trebamo li za pomoć pokucati na vrata MMF-a.
- Sklapanje aranžmana s MMF-om bio bi korak unatrag. Još nedavno smo tvrdili da možemo samostalno voditi odgovornu fiskalnu politiku - ističe neovisni ekonomist Damir Novotny. Podsjeća kako je recept koji nudi MMF jednostavan i svodi se ili na smanjenje javne potrošnje, ili na povećanje proračunskih prihoda. MMF bi nam, zaključuje, u nekim stvarima i koristio, no puno bi bolje bilo da se Vlada sama pozabavi reformama i smanjenjem rashoda.
- Hrvatskoj je potreban novi aranžman s MMF-om. Sve više zemalja obraća mu se za pomoć, a njegova su sredstva ograničena - naglašava Zdeslav Šantić, ekonomist Raiffeisena, koji vjeruje da bi se to povoljno odrazilo na rejting.
I iz samog MMF-a dolaze podsjetnici kako ih je teško zaobići u hrvanju s krizom. Prema najnovijem upozorenju, zemlje poput Latvije, Litve, Mađarske, Rumunjske i Bugarske, ali i Hrvatske, veoma se oslanjaju na dotok stranog kapitala kojim financiraju vlastite manjkove, a novca je sve manje, zbog čega raste pritisak na njihove nacionalne valute. Krah tranzicijskih gospodarstava bio bi okidač za novi val propasti banaka, što bi moglo pokrenuti paniku na svjetskim financijskim tržištima, upozoravaju u MMF-u.
Prijete propast banaka i panikaHrvatska ima podužu povijest ovisnosti o MMF-u: od 1994. do 2006. manje-više stalno smo bili pod nadzorom svjetskog financijskog policajca. Samo u ovom desetljeću iza nas su tri stand-by aranžmana, od čega dva otpadaju na Račanovu, a jedan na Sanaderovu vladu. Hrvatska po tome nije izoliran slučaj. |
Adriano Milovan