RIM, ZAGREB - Hrvatska - i to sadašnja, ne ona iz 1945. - našla se na glavnom udaru Silvija Berlusconija i Gianfranca Finija, talijanskog premijera odnosno vicepremijera i ministar vanjskih poslova.
Dva vodeća talijanska dnevnika, milanski Corriere della Sera i rimska la Repubblica, pišu da je na jučerašnjoj komemoraciji u Palači Chigi, sjedištu Predsjedništva Vlade, Berlusconi naglasio da Hrvatska još nije usvojila norme o odšteti prognanicima iz Istre, a za njegovu Vladu to je uvjet da Hrvatska bude primljena u Evropsku uniju.
Tršćanski Il Piccolo prenosi Berlusconijeve riječi da će "Hrvatska moći biti primljena u Evropsku uniju samo ako postigne dogovor s Italijom. Kanimo se poslužiti tom situacijom kako ne bi bilo diskriminacije u stjecanju vlasništva. Neka hrvatska Vlada učini da njezin Parlament usvoji odgovarajuću normu, pa moramo pokrenuti razgovore da precizno utvrdimo tko ima više prava na naknadu".
Nekretnine
će moći biti primljena
u EU samo ako postigne dogovor s Italijom. Kanimo se poslužiti tom situacijom kako ne bi bilo diskriminacije u stjecanju vlasništva. Neka hrvatska Vlada učini da njezin Parlament usvoji odgovarajuću normu, pa moramo pokrenuti razgovore da precizno utvrdimo tko ima više prava na naknadu
Silvio Berlsuconi, talijanski premijer
|
Rektor rimskoga državnoga Trećeg sveučilišta Guido Fabiani nije dopustio izložbu koju su o 1945. u Istri i Dalmaciji priredili desničarski studenti, ocijenivši da je jednostrana i predizborno propagandna pa je tu istu izložbu u prostorijama Ministarstva obrazovanja udomila ministrica Letizia Moratti, bivša predsjednica Raija i kandidatkinja desnice za gradonačelnicu Milana.
Dok je u Trstu predsjednik Općinskog vijeća govorio o "slavokomunističkim" ubojicama, Berlusconi je u Rimu također stavio zbivanja 1945. u širi povijesni kontekst, ocjenjujući da je "komunizam bio najzločinačkiji pothvat u povijesti". "Talijani na području Istre, Kvarnera i Dalmacije pogođeni su slijepim nasiljem", ocijenio je u telegramu i talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi.
"Hrvatska mora platiti svoj dug povijesti", rekao je i Gianfranco Fini, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, kako prenose Corriere della Sera i la Repubblica.
Komentirajući izjave talijanskog premijera glasnogovornik Vlade Ratko Maček kazao je kako su Hrvatska i Italija prijateljske zemlje koje žele jačati suradnju na svim razinama, te kako su pitanja koja se ovdje spominju već uređana u osimskim i rimskim sporazumima.
U Vladi se, međutim, neslužbeno može čuti kako su ovakve Berlusconijeve najave dio predizborne kampanje koje služe radi skupljanja političkih bodova i konfrontacije s političkim protivnicima, osim toga neslužbeno se podsjeća da hrvatska Vlada još uvijek čeka da joj talijanska vlada javi broj računa na koji bi hrvatska Vlada mogla uplatiti 35 milijuna dolara za esule. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija jučer nije željelo komentirati istup talijanskog premijera. Budući da nisu vidjeli integralni tekst govora koji je Berlusconi održao delegaciji esula s kojom se sastao u svom uredu, komentar nisu željeli dati ni u Uredu predsjednika.
Odšteta
U Uredu, kako kažu, u načelu ne komentiraju predizborne istupe stranih državnika.
Pritisak Italije pojačao se nakon najava sklapanja bilateralnog sporazuma Hrvatske i Austrije o povratu oduzete imovine folksdojčerima.
Hrvatska je spremna prema odredbama Osimskog sporazuma Italiji isplatiti odštetu od 35 milijuna ali pregovori o povratu nekretnina za koji Italija tvrdi da bi bio samo simboličan i da je riječ o svega nekoliko nekretnina, nikad nisu donijeli rezultate.
Dan sjećanja
Izjave su dane u petak, na Dan sjećanja, 10. veljače, kada je Italija pariškim Mirovnim ugovorom iz 1947. ostala bez većeg dijela Istre, Rijeke i dijelova Dalmacije. To je obilježeno manifestacijama u Trstu, kao i u drugim gradovima Italije. Dana kada su izbjegli iz Istre, Rijeke i Dalmacije podsjetili su se i predstavnici udruženja esula. Oni su istaknuli kako već 60 godina čekaju ispravljanje nepravde.
Inoslav Bešker;Sanja Simić