Besplatan studij, ništavne diplome

    AUTOR:
    • Arhiva

  • OBJAVLJENO:
  • 24.11.2009. u 23:35

Skupina studenata obavijestila nas je o razlozima za blokadu fakulteta putem poruke koju smo primili e-poštom te u pamfletu koji se može skinuti s mrežne stranice pretencioznog naslova “Slobodni filozofski”...

Organizatori plenuma ističu da za sebe i buduće generacije studenata žele isto pravo na besplatno sveučilišno obrazovanje koje su imali i njihovi profesori. Pri tome, međutim, zaboravljaju da je društvo u kojem se većina njihovih profesora obrazovala bilo vrlo različito od današnjega i teško usporedivo s njime. Ako smo bili privilegirani besplatnim studiranjem, nismo uživali neke privilegije koje imaju današnji studenti, primjerice pravo na organizaciju blokade fakulteta bez straha da ćemo biti pohapšeni.

Također, u vrijeme kada smo mi studirali, u Hrvatskoj nije postojalo slobodno tržište rada, a pri zapošljavanju je u mnogim zanimanjima znatno veću ulogu od stečenog znanja igrala “društveno-politička podobnost” i veze u komunističkoj partiji. Na takav se društveni sustav, nadam se, organizatori plenuma ne bi željeli vratiti. U društvu za koje se obrazuju današnji studenti presudna će biti kvaliteta obrazovanja, a ona ima svoju cijenu, koju uvijek netko plaća - čak i ako se nepravedno time opterećuju svi porezni obveznici, pa i oni koji ne žele studirati.

Umjesto da do besvijesti inzistiraju samo na pravu na besplatan studij, volio bih da studenti više pozornosti posvete kvaliteti obrazovanja koju za svoj novac dobivaju. Doista, Sveučilište bi im moglo besplatno podijeliti diplome koje će vrijediti upravo onoliko koliko stoje, naime ništa. Tržište rada uvjetuje razvoj tržišta obrazovanja i buduće poslodavce današnjih studenata neće uopće biti briga jesu li oni za svoga studija bili kooperativni ili kompetitivni, već samo jesu li naučili raditi svoj posao.

Ako naši studenti dobiju besplatno, ali bezvrijedno obrazovanje, u Hrvatskoj će se zapošljavati stručnjaci iz Slovačke, Bugarske, ili neke druge europske zemlje u kojoj obrazovni sustav funkcionira, bio on besplatan ili ne. Rado bih podržao svaki prosvjed koji bi tražio povećanje proračunskih izdvajanja za znanost kako bi Hrvatska dobila barem neke doista elitne i međunarodno kompetitivne znanstveno-obrazovne institucije. Odbijam vjerovati da većinu studenata našeg fakulteta doista predstavlja skupina koja stoji iza spomenutog pamfleta i organizacije plenuma.

Uvjeren sam da tiha većina radije sjedi kod kuće i čeka što će drugi u njihovo ime odlučiti na plenumu, bojeći se da ne budu obilježeni kao sljedbenici “bauka neoliberalizma” (autor ovih redaka neoliberalizam ne smatra baukom, i otvoreno se izjašnjava sljedbenikom liberalnoga pogleda na ekonomiju i društvo). Ovim pismom želim potaknuti tu tihu većinu da se javi i pokaže da ne moramo svi dijeliti egalitarističke i socijalističke ideale da bismo se zalagali za pravednost i napredak.

U vrijednosnom sustavu za koji se zalažem kompetitivnost, pa i elitizam, nisu samo moralne vrline: oni su i preduvjet boljitka ekonomije i društva.

(Pismo prof. dr. Matasovića koje je on poslao svojim kolegama, objavljujemo uz njegovo dopuštenje.) (Ranko Matasović)

Izdvajamo