BEŠKEROVA RIJEČ DANA

Brijuni

Istarsko otočje, koje se na talijanskome zove Brioni. Čine ga otoci Veli Brijun (Brion Grande), Mali Brijun (Brion Piccolo), Krasnica (Vanga), te otočići Sveti Marko, Gaz, Obljak, Supin, Galija, Grunj, Pusti, Vrsar, Jerolim i Kotež. Bili su mornarička baza (do 1893 i ponovo 1940-1952), turistička destinacija 1893-1943, Titova ljetna rezidencija do 1980 (kada ih je posjetilo stotinjak državnih poglavara, te mnogi glumci i pjevači), a od 1983 nacionalni park (s kongresnim centrom poslije 1991). Brijunskom deklaracijom 1956 začet je pokret nesvrstanih, a Brijunskom deklaracijom 1991 je završen desetodnevni rat u Sloveniji i ostavljeno tri mjeseca za agresiju Srbije na Hrvatsku.

Za druge Jugoslavije Tanjug je koristio talijanski naziv Brioni, kongenijalan srpskome (usp. “milijun/milion”). Tako je zabačen i naziv Krasnica. Tu je bilo manje politike a više ignorancije, uz arogantno preziranje nazivlja lokalnog stanovništva.

“Brijun” i “Brijuni” su u hrvatskom geografska imena nejasna podrijetla. Možda im je u korijenu grčka riječ “bryon” (mahovina, osobito morska), koju je Plinije preuzeo i u latinski, postverbal glagola “bryo” (bujam, obilujem), možda iz indoevropske osnove “*bher-” (nositi, uroditi, usp. “breme/brime”, ili u engleskome “burden”). Među nazivima otoka i otočića neki su očito romanskog podrijetla, vjerojatno antički, a oni svetački su očito srednjevjekovni. Dvojezični nazivi nisu samo prijevodi odnosno adaptacije: oblik Vanga/Krasnica pokazuje (kao na kopnu Buzet/Pinguente) da su nastajali odvojeno.

Tagovi

Izdvajamo