NEBULOZNI PRIJEDLOZI

ČEMU SLUŽI PLAN HAZU? Hrvatski akademici nude rješenje za spas zemlje iz 17. stoljeća

    AUTOR:
    • Arhiva

  • OBJAVLJENO:
  • 25.09.2014. u 13:47

Vjekoslav Skledar

Glavno pitanje koje preostaje jest treba li raspustiti ovakav HAZU i praviti novi jednog dana kada budemo sposobni pridržavati se kriterija pri izboru članova?

Sa zaprepaštenjem sam pročitao intervju u Nedjeljnom Jutarnjem 20. rujna 2014. , u kojem predsjednik HAZU akademik Kusić i akademici Družić i Neidhardt u revijalnom tonu daju recept za bolju Hrvatsku. Revijalni ton me i ne iznenađuje toliko koliko dubina nebuloza koje su iznijeli.

Tri akademika svojom analizom i preporukama apsolutno vrijeđaju normalnu inteligenciju svakog hrvatskog građanina.

1. Izlaz iz ekonomske krize oni vide u tom da država gradi trgovačku mornaricu. To je recept iz 17. stoljeća koji su primijenili Velika Britanija, Nizozemska, Portugal i Španjolska globalno, a Dubrovnik i Venecija lokalno. Danas predlagati to kao rješenje za krizu je, blago rečeno, totalni anakronizam. Grčka ima ogromnu trgovačku mornaricu pa je opet u teškoj krizi. S čim bismo mi to trgovali i s kim? Tko bi to trebao raditi nakon što država napravi mornaricu: neki kadrovi koje su imenovali naši političari? Akademici, naravno, nisu bili specifični.

2. Političari nisu glavni krivci za situaciju u zemlji. Problem je dublji i, naravno, leži u samim građanima, koji trebaju više raditi za manje novca, tvrde naša tri akademika.

Svakome tko ima osnovnu školu jasno je da su političari svojim kadroviranjem i totalnim neznanjem i neodgovornošću upropastili ovu državu. I to političari svih boja, iz HDZ-a, SDP-a, HNS-a i ostalih stranaka koje mi financiramo proračunom. Što je motivacija našim trima akademskim perjanicama za amnestiranje političara kao glavnih krivaca za krizu u Hrvatskoj? I to je jasno svakome tko ima osnovnu školu, pa HAZU je značajnim dijelom klub elitnih političara znanstvenika u koji se ulazi politikom, vezama, spletkama, trgovinom.

Uz časne rijetke iznimke kao što su akademik Viktor Žmegač, akademik Vlatko Silobrčić i nekolicina njima sličnih, mnogi članovi HAZU tamo su došli po pogrešnim kriterijima.

3. Kad ljudi u Hrvatskoj izgube posao, oni optužuju druge umjesto da traže novi posao kao što se to radi u Americi i drugim zemljama.

Naš akademski trio stvarno kao da živi zajedno s Alisom u zemlji čudesa pa, izgleda, ne znaju da je kod nas tržište rada smrznuto s više od 300.000 nezaposlenih, odnosno nezaposlenošću od 20 posto. Pa gdje će naći posao netko tko danas dobije otkaz u Hrvatskoj? Nisu obični ljudi tako snalažljivi kao naši akademici.

4. Država treba potaknuti poljoprivredu, strane investicije, korištenje vjetra, Sunčeve energije, biotermalnih izvora, biomase, vodnog potencijala....

Ovu preporuku naše akademske elite davnih je dana čuo svatko tko gleda HRT i sluša naše političare u Dnevniku kad daju svoje programe. Takve fraze možete čuti u svakoj kavani s više od četiri gosta. Toliko o akademskom biovjetru i biomasi.

5. Hrvatski zdravstveni sustav i dalje je najbolje organiziran, kaže predsjednik HAZU Kusić.

Ovu izjavu ne znam ni kako komentirati jer je hrvatsko zdravstvo je u ubraznoj fazi raspadanja.

Ovaj intervju potiče nekoliko drugih pitanja. Koga mi plaćamo 60 milijuna kuna godišnje, koliki je sadašnji proračun HAZU, i za što? Znači, oko 400.000 kuna po akademiku. Akademik Kusić vozi se službenim Mercedesom i ima službenog vozača. Istodobno, nedavno mu je, u 68. godini, produljen rad na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i KBC-u Sestre milosrdnice jer se bez njega ne može.

Bilo bi zanimljivo napraviti analizu o tome koliko je bolesnika akademik Kusić liječio u posljednjih godinu dana te koliko je predavanja i vježbi studentima održao na Medicinskom fakultetu. Jer za to je plaćen. A plaćen je i da vodi HAZU te da nam daje ovakve analize i proporuke.

Glavno pitanje koje preostaje jest treba li raspustiti ovakav HAZU i praviti novi jednog dana kada budemo sposobni pridržavati se kriterija pri izboru članova?

( Branimir Čatipović diplomirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a šest godina proveo na specijalizacijama na sveučilištima Johns Hopkins u Baltimoreu i Vanderbilt u Nashvilleu. Ima dugodišnje iskustvo rada u američkim bolnicama)

Izdvajamo