U dvorani Matice hrvatske na Strossmayerovu trgu 4 jučer nije bio slobodan nijedan stolac. Donosili su se iz drugih prostora, ali ni oni nisu bili dovoljni.
Publika je stajala uza zidove, pa i sjedila po podu. Znači li to da je zanima sudbina hrvatskog koji govori ili pak pogled stranca, Amerikanca Greenberga, na njen jezik? Jer upravo je njegova knjiga "Jezik i identitet na Balkanu" bila povod okruglom stolu. Među posljednjima su u dvoranu ušli "očevi" moderne hrvatske lingvistike Radoslav Katičić, Dalibor Brozović i Stjepan Babić, koji su sjeli za stol i otvorili raspravu nakon uvodne riječi Mirka Petija. Poslije im se pridružio Mislav Ježić, Katičićev učenik i nasljednik na Katedri indologije zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
'Kriv, neprimjeren' pristup
Akademik Katičić razgovornim je izjavama odmah dao svoju ocjenu predmetnute knjige. - Na svakoj je stranici nešto krivo nasađeno - rekao je. "Greenberg vjeruje da je srpsko-hrvatski postojao kao jedinstven jezik koji je funkcionirao", no tome, jednostavno, nije tako. Hrvatski jezik, jednostavno, ne počinje s Bečkim dogovorom. Njegov potpisnik Budmani bio je "pristaša Vuka Stefanovića Karadžića". Njegov drugi potpisnik Ivan Mažuranić smatrao je da je hrvatski književni jezik - star.
Potom se Katičić osvrnuo na Greenbergove komentare Novosadskog dogovora, koji tobože "kanonizira dvije (jezične) varijante" srpsko-hrvatskoga. Ali, tome, opet nije tako, "to nikako nije točno". Greenbergov je pristup "kriv, neprimjeren". Jer slavni i zloglasni "jat", odnosno njegovo čitanje kao "e" (ekavica) i "ije" (ijekavica) još uvijek ne predstavlja dvije varijante. Pritom je Katičić u šaljivom tonu dodao da je "preživio" taj drugi jezični dogovor na vlastitoj koži. Što je neke među publikom podsjetilo na njegova predavanja na Sveučilištu s početka 70-ih.
'Na inkvizitorski način'
|
Spomenuo je, također, da se Greenberg dohvatio "njegova prvog desnog susjeda za stolom" (profesora Brozovića) "na inkvizitorski način". Naime, Greenberg spominje Brozovića kao "preskriptivista". U tom kontekstu Amerikanac je u knjizi citirao i Katičića o podjeli jezikoslovaca na "konzervativne i revolucionarne". No, rekao je jučer Katičić, to što je on sam mislio nema veze s onim kako je Greenberg citat upotrijebio.
Naime, zato da bi "konzervativne" poistovjetio s "nacionalistima". Istovremeno, Greenberg "neprimjereno prikazuje povijest" od 1991., ali time se ne treba baviti. I to zato što autor koristi "nacionalizam" i "separatizam" kao "kijače kojima se razbijaju nemile lubanje". Dalje od toga akademik nije išao, ali njegova ocjena i knjige i autora sasvim je jasna. Drugim riječima, Greenberg je politikant, a njegova je osnovna podjela jezikoslovaca na spomenute "preskriptiviste", odnosno "deskriptiviste", ne samo znanstveno neutemeljena i apsurdna, nego i, opet, politikantska.
Veoma se čudim da meni Greenberg za nešto zahvaljuje u predgovoru, izjavio je Brozović
|
|
On se pita zašto Deklaraciju iz 60-ih Greenberg prikazuje kao proizvod Zagrebačkog lingvističkog kruga, a ne kao inicijativu Matice hrvatske. Greenberg "nema pravoga znanja" pa tvrdi da je slovenski temeljen na koruškom dijalektu a ne na kranjskom, kako drže svi drugi lingvisti. Američki lingvist drži u svojoj knjizi strašno "važnim" 10 Brozovićevih teza o hrvatskom jeziku iz 1971., a Brozović jučer kaže da tome nije tako zato što su iste bile otisnute prvi put tek 90-ih.
'Zašto sve to, ta knjiga?'
- Na nekoliko mjesta (Greenberg) svjesno laže - napomenuo je Brozović. - Sve tvrdi na više mjesta - ubacio je Katičić. Štoviše, Brozović je opisao autora kao "svjesnog iskrivljivača" i dodao da je Bugarski puno vjerodostojniji pišući o istoj temi. Govornik se naposljetku upitao tko je i što je autor ove knjige, odnosno zašto se prihvatio ovoga posla.
|
|
Lingvistički prvaci dali su porazne ocjene knjizi, ali ona je postavila jedno pitanje. Ne govorimo li o jeziku u javnosti, kad uopće o jeziku govorimo, na izrazito ispolitizirani, ako ne politikantski način? U tome je smislu Greenberg odraz takve stvarnosti.
O čemu govori Greenbergova knjiga 'Jezik i identitet na Balkanu'
Knjigu "Jezik i identitet na Balkanu", s podnaslovom "Raspad srpsko-hrvatskog", objavio je prije nekoliko tjedana zagrebački izdavač Srednja Europa u stručnom prijevodu Anite Peti-Stantić.
Zbog rokova tiskanja novinar nije mogao poslušati izlaganja "deskriptivista", odnosno ne-nacionalista i (jezičnih) ne-konzervativaca po Greenbergovoj podjeli. Tu se misli na prvog suradnika pokojnog Anića, Josipa Silića, koji je u popodnevnim satima trebao održati slovo. No, teško je povjerovati da bi pozitivan kontekst u koji Greenberg stavlja Silića mogao navesti ovog ili koga drugog ozbiljnog lingvista da sa stručnog stajališta podrži njegove stavove.
Najzad, u popodnevnim je satima predavanje trebao održati i profesor Dubravko Škiljan, koji je jedini potomak nekog od potpisnika Bečkog dogovora (Ivana Mažuranića, konkretno).
Od sudionika okruglog stola o Greenbergovoj knjizi, koji je jučer organizirao Odjel za jezikoslovlje Matice hrvatske u palači same Matice na Zrinjevcu, svakako treba spomenuti: Ivu Pranjkovića, Damira Kalogjeru, Milorada Pupovca, Ivu Žanića te Mislava Ježića. (Ž. I.)