Greenberg na tragu srpskih lingvista

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 02.02.2006. u 23:47

U dvorani Matice hrvatske na Strossmayerovu trgu 4 jučer nije bio slobodan nijedan stolac. Donosili su se iz drugih prostora, ali ni oni nisu bili dovoljni.

Publika je stajala uza zidove, pa i sjedila po podu. Znači li to da je zanima sudbina hrvatskog koji govori ili pak pogled stranca, Amerikanca Greenberga, na njen jezik? Jer upravo je njegova knjiga "Jezik i identitet na Balkanu" bila povod okruglom stolu. Među posljednjima su u dvoranu ušli "očevi" moderne hrvatske lingvistike Radoslav Katičić, Dalibor Brozović i Stjepan Babić, koji su sjeli za stol i otvorili raspravu nakon uvodne riječi Mirka Petija. Poslije im se pridružio Mislav Ježić, Katičićev učenik i nasljednik na Katedri indologije zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

'Kriv, neprimjeren' pristup

Akademik Katičić razgovornim je izjavama odmah dao svoju ocjenu predmetnute knjige. - Na svakoj je stranici nešto krivo nasađeno - rekao je. "Greenberg vjeruje da je srpsko-hrvatski postojao kao jedinstven jezik koji je funkcionirao", no tome, jednostavno, nije tako. Hrvatski jezik, jednostavno, ne počinje s Bečkim dogovorom. Njegov potpisnik Budmani bio je "pristaša Vuka Stefanovića Karadžića". Njegov drugi potpisnik Ivan Mažuranić smatrao je da je hrvatski književni jezik - star.

Potom se Katičić osvrnuo na Greenbergove komentare Novosadskog dogovora, koji tobože "kanonizira dvije (jezične) varijante" srpsko-hrvatskoga. Ali, tome, opet nije tako, "to nikako nije točno". Greenbergov je pristup "kriv, neprimjeren". Jer slavni i zloglasni "jat", odnosno njegovo čitanje kao "e" (ekavica) i "ije" (ijekavica) još uvijek ne predstavlja dvije varijante. Pritom je Katičić u šaljivom tonu dodao da je "preživio" taj drugi jezični dogovor na vlastitoj koži. Što je neke među publikom podsjetilo na njegova predavanja na Sveučilištu s početka 70-ih.

'Na inkvizitorski način'

 Greenberg koristi 'nacionalizam i 'separatizam' kao 'kijače kojima se razbijaju nemile lubanje', kaže Katičić

Spomenuo je, također, da se Greenberg dohvatio "njegova prvog desnog susjeda za stolom" (profesora Brozovića) "na inkvizitorski način". Naime, Greenberg spominje Brozovića kao "preskriptivista". U tom kontekstu Amerikanac je u knjizi citirao i Katičića o podjeli jezikoslovaca na "konzervativne i revolucionarne". No, rekao je jučer Katičić, to što je on sam mislio nema veze s onim kako je Greenberg citat upotrijebio. 

Naime, zato da bi "konzervativne" poistovjetio s "nacionalistima". Istovremeno, Greenberg "neprimjereno prikazuje povijest" od 1991., ali time se ne treba baviti. I to zato što autor koristi "nacionalizam" i "separatizam" kao "kijače kojima se razbijaju nemile lubanje". Dalje od toga akademik nije išao, ali njegova ocjena i knjige i autora sasvim je jasna. Drugim riječima, Greenberg je politikant, a njegova je osnovna podjela jezikoslovaca na spomenute "preskriptiviste", odnosno "deskriptiviste", ne samo znanstveno neutemeljena i apsurdna, nego i, opet, politikantska.

 Veoma se čudim da meni Greenberg za nešto zahvaljuje u predgovoru, izjavio je Brozović
Na prvoga se govornika nadovezao sljedeći, sam akademik Brozović. - Slažem se sa svime što je (Katičić) rekao - rekao je na početku. Zatim je spomenuo kako je upoznao dvojicu Greenberga, ali ovoga, trećega, autora knjige, ne poznaje. - I veoma se čudim da meni za nešto zahvaljuje u predgovoru - dodao je Brozović.

On se pita zašto Deklaraciju iz 60-ih Greenberg prikazuje kao proizvod Zagrebačkog lingvističkog kruga, a ne kao inicijativu Matice hrvatske. Greenberg "nema pravoga znanja" pa tvrdi da je slovenski temeljen na koruškom dijalektu a ne na kranjskom, kako drže svi drugi lingvisti. Američki lingvist drži u svojoj knjizi strašno "važnim" 10 Brozovićevih teza o hrvatskom jeziku iz 1971., a Brozović jučer kaže da tome nije tako zato što su iste bile otisnute prvi put tek 90-ih.

'Zašto sve to, ta knjiga?'

- Na nekoliko mjesta (Greenberg) svjesno laže - napomenuo je Brozović. - Sve tvrdi na više mjesta - ubacio je Katičić. Štoviše, Brozović je opisao autora kao "svjesnog iskrivljivača" i dodao da je Bugarski puno vjerodostojniji pišući o istoj temi. Govornik se naposljetku upitao tko je i što je autor ove knjige, odnosno zašto se prihvatio ovoga posla.

 Babić tvrdi da je Greenberg poprimio gledišta srpskih lingvista, pa za 'naš jezik koristi srpske naočale'
U duhu koncilijatornosti akademik Babić konstatirao je kako se "poprilično slažemo", misleći na svoju dvojicu prethodnika. On drži da je Greenberg "poprimio gledište srpskih lingvista". Uz napomenu da "razumljivost" sama po sebi nije neki (lingvistički) kriterij. Babić je ustvrdio da Greenberg koristi "srpske naočale za naš jezik", da "jednostrano promatra" problematiku. Cjelina knjige je po Babiću "na sramotu autoru". Usput se prisjetio kako su kolege prijetile hrvatskim lingvistima nakon Deklaracije: "Platit ćete vi svoju točku".  - Ali, zašto ta knjiga? - upitao se i Babić. A Samardžija je to rekao jednostavnije: - Knjiga ima političku pozadinu.

Lingvistički prvaci dali su porazne ocjene knjizi, ali ona je postavila jedno pitanje. Ne govorimo li o jeziku u javnosti, kad uopće o jeziku govorimo, na izrazito ispolitizirani, ako ne politikantski način? U tome je smislu Greenberg odraz takve stvarnosti.


O čemu govori Greenbergova knjiga 'Jezik i identitet na Balkanu'

Knjigu "Jezik i identitet na Balkanu", s podnaslovom "Raspad srpsko-hrvatskog", objavio je prije nekoliko tjedana zagrebački izdavač Srednja Europa u stručnom prijevodu Anite Peti-Stantić.

Zbog rokova tiskanja novinar nije mogao poslušati izlaganja "deskriptivista", odnosno ne-nacionalista i (jezičnih) ne-konzervativaca po Greenbergovoj podjeli. Tu se misli na prvog suradnika pokojnog Anića, Josipa Silića, koji je u popodnevnim satima trebao održati slovo. No, teško je povjerovati da bi pozitivan kontekst u koji Greenberg stavlja Silića mogao navesti ovog ili koga drugog ozbiljnog lingvista da sa stručnog stajališta podrži njegove stavove.

Najzad, u popodnevnim je satima predavanje trebao održati i profesor Dubravko Škiljan, koji je jedini potomak nekog od potpisnika Bečkog dogovora (Ivana Mažuranića, konkretno).

Od sudionika okruglog stola o Greenbergovoj knjizi, koji je jučer organizirao Odjel za jezikoslovlje Matice hrvatske u palači same Matice na Zrinjevcu, svakako treba spomenuti: Ivu Pranjkovića, Damira Kalogjeru, Milorada Pupovca, Ivu Žanića te Mislava Ježića.         (Ž. I.)


Izdvajamo