Hrvatska 11 milijardi kuna u minusu

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 13.03.2009. u 18:03

ZAGREB- Državni proračun je u dramatičnoj situaciji: njegovi prihodi u 2009. godini biti će za oko 11 milijardi kuna manji nego što je to očekivala vlada. Iako uvijeno, o krahu proračunskih planova počelo se govoriti i u Banskim dvorima.

- Kada govorimo o prihodima proračuna, više-manje se vraćamo na brojku iz 2007. godine, upozorila je ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek nakon još jedne sjednice Ekonomskog vijeća na kojoj je zatraženo dodatno smanjivanje javnih rashoda.

rubrike
VIJESTI
više iz
Crne prognoze ekonomista ostvaruju se, a njima u prilog govore i aktualni statistički podaci: uvoz je smanjen za 30 posto, prihod od PDV-a manji je za 15 posto, proizvodnja je smanjena 14 posto. - U takvoj situaciji bit će dobro ako pad proračunskih prihoda u ovoj godini bude samo 11 milijardi kuna, kaže ekonomist Damir Novotny. Problem više nisu samo smanjeni prihodi od poreza, poglavito PDV-a zbog pada potrošnje. Proračun će velike prihode izgubiti zbog recesije i smanjenja BDP-a.

U vrijeme usvajanja ovogodišnjeg proračuna, država je računala na gospodarski rast od dva posto i rast proračunskih prihoda od 5,3 posto. Očekivalo se da će se u državnu blagajnu sliti više od 124,6 milijardi kuna. Ali rasta neće biti, očekuje se pad BDP-a za dva posto i samo to će značiti manji prihod državi za oko pet milijardi kuna.  

- Takav pad proračunskih prihoda u skladu je s našim očekivanjima, s obzirom da smo i sami upozoravali da će država u ovoj godini zbog recesije prikupiti oko 10 posto manje novca nego što je očekivala - kaže Zdeslav Šantić, analitičar Raiffeisena. Dodaje kako najveći podbačaj treba očekivati u prikupljanju prihoda od PDV-a, koji najizdašnije puni državnu blagajnu.

Naime, država je u ovoj godini od tog poreza na potrošnju planirala prikupiti 44,4 milijarde kuna, što je nerealno u godini u kojoj se događa smanjenje osobne potrošnje kao glavnog generatora rasta gospodarstva. Velik podbačaj, dodaje Šantić, može se očekivati i kod trošarina na automobile, s obzirom da je već sada primjetan velik pad uvoza vozila, a u drugoj polovici godine može se očekivati i pad prihoda od poreza na dobit.

 Ipak, napominje on, pad kod trošarina vjerojatno će biti manji nego kod poreza, budući da se očekuje da će država pribjeći uvođenju posebnog poreza na SMS i ostale usluge mobilne telefonije, te povećanju trošarina na naftne derivate. Izgledno je, kaže Šantić, i dodatno oporezivanje luksuzne robe.

Da bi kompenzirala drastično smanjenje prihoda, vlada mora jednako tako drastično smanjiti i potrošnju. Šef HGK Nadan Vidošević još je početkom veljače govorio kako se potrošnja mora smanjiti barem 10 posto, dakle za oko 12 milijardi kuna. No, potrebne uštede, koje bi bile usklađene s prihodima, za sada se tek naziru. Prema riječima potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, u ovom se trenutku u rebalansu radi na rezanju rashodne strane proračuna, koja je teška 127 milijardi.


Država je već najavila da potrošnju u ovoj godini može “skresati” za dvije milijarde kuna, a ministar financija Ivan Šuker ovog je tjedna poslao naputak ministarstvima u kojem traži dodatne uštede, čime bi se, tvrdi Polančec, moglo uštedjeti još barem 1,5 milijarda, dijelom i odustajanjem od pojedinih infrastrukturnih projekata.

No, Sandra Švaljek smatra da taj iznos nije dovoljan. - Svi očekujemo da će uštede u proračunu biti veće, trebale bi iznositi između šest i sedam milijardi kuna - kazala je Švaljek. Opet su počeli i razgovori sa sindikatima o mogućem zaleđivanju plaća na razinu iz prošle godine, čime bi proračun uštedio dodatnih 1,8 milijardi kuna.

Ljubo Jurčić pak kaže kako ni to neće biti dovoljno, te da se rashodi moraju smanjiti za barem 10 milijardi kuna. - Vlada mora realno procjeniti prihode i potom uskladiti rashode s prihodima. Središnji državni proračun mora dovesti do nule deficita, dakle trošiti onoliko koliko će zaraditi. Ukupni deficit bi mogao biti oko dva posto, dakle oko pet milijardi kuna, ali taj novac treba koristiti isključivo za financiranje domaće proizvodnje, kaže Jurčić.

Po njemu, mora se odustati od svih neproduktivnih investicija, dakle i infrastrukturenih projekata, a izuzetak može biti samo ulaganje u energetiku pod uvjetom da se polovica opreme kupi u Hrvatskoj.

Ukoliko država ne smanji drastično svoje rashode, prihodovnu stranu proračuna moći će podebljati samo novim zaduživanjem ili povećanjem poreza. Dodatno zaduživanje u inozemstvu biti će skupo, ako ne i nemoguće, smatra Švaljek. A povećanje poreza u Ministarstvu financija za sada odbacuju kao opciju, iako je Polančec otvorio i tu mogućnost. Uoči svibanjskih izbora to je ipak nerealno.


Formirat će se radna skupina koja bi trebala pripremiti analizu dosadašnjih prijedloga reforme drugog mirovinskog stupa, te napraviti projekciju do 2050., zaključak je s jučerašnje sjednice Ekonomskog vijeća. Prema najnovijim informacijama,  mogućnost povratka uprvi mirovinski stup imali bi samo oni koji su u trenutku zaživljavanja drugog stupa imali između 40 i 50 godina.  
  Još jedna radna skupina


Da bi rashode smanjili za tih 11 i više milijardi kuna, na Markovu bi trgu i u Katančićevoj morali biti uistinu radikalni i nemilosrdni.

Čupkanje ponekog milijuna od potrošnje na kancelarijski materijal, sokove, kavu, službena putovanja i intelektualne usluge može imati psihološki i politički efekt, baš kao i smanjivanje plaća političara i državnih dužnosnika.

Ali, da bi bilo stvarnih ekonomskih rezultata, potrebno je mnogo više.

Je li Vlada spremna na drastične rezove? Kako se sada čini, definitivno nije.

Umjesto rezova, traže se novi izvori prihoda, pa se smišljaju trošarine na gorivo, mobitele, automobile, parfeme, madrace... i što god se odluči svrstati u tzv. luksuzne robe.

Međutim, i trošarine dolaze od potrošnje, baš kao i PDV, koji najizdašnije puni proračun. No, potrošnja pada, što je jasno pokazao PDV u prva dva mjeseca, automobili se kupuju znatno manje nego prijašnjih godina, a ljudi će, padnu li im prihodi, početi štedjeti i na gorivu i na mobitelima, prije nego na hrani.

I sama Vlada priznaje da ne očekuje mogućnost zaduživanja u inozemstvu kojim bi pokrila manjak prihoda.

Stoga je u padu potrošnje na drugoj strani proračunske tablice jedino rješenje smanjiti rashode, ali za to treba puno više hrabrosti nego što je Vlada do sada pokazala.   ( Branka Stipić)

Komentar Branke Stipić: Hrabrost za radikalne rezove

B udu li prihodi proračuna stvarno manji za 11 milijardi kuna, ušteda na rashodnoj strani od dvije, tri ili četiri milijarde kuna ne znači baš ništa. Da bismo se izvukli, rashodi moraju biti manji također za tih 11 milijardi kuna, plus još koju milijardu kojima bi država mogla uskočiti tamo gdje najviše gori i potaknuti one koji imaju najviše šanse nešto zaraditi. Tako kaže ekonomska teorija.

Adriano Milovan, Nikola Jelić

Izdvajamo