Ovih je dana vaš Institut objavio studiju prema kojoj je inflacija u zemljama srednje i istočne Europe prolaznog karaktera te je izgledno njezino povlačenje. U tom kontekstu, kako gledate na ubrzanje inflacije u Hrvatskoj na rekordnih 7,6 posto u lipnju?
- Prije sam se bavio tom temom na nešto drugačiji način od mojih kolega u Institutu. Oni su precizno sagledali elemente u ukupnom indeksu inflacije, odnosno što cijene vuče prema gore. Najveći doprinos u svim zemljama imaju hrana i energija. Iz toga slijedi da će se s promjenama tih cijena inflacija vratiti na normalnu razinu. Ja sam inflaciju gledao s aspekta potražnje, odnosno koliko su na rast cijena utjecale plaće i ukupna potrošnja.
Što ste zaključili?
- U većini zemalja regije rast dohodaka nije utjecao na inflaciju. Međutim, to nije slučaj u Hrvatskoj. Krajem prošle godine plaće i drugi transferi su porasli, kontinuirano se vraća neki dug umirovljenicima... Stoga se dio rasta cijena u Hrvatskoj može pripisati i rastu potražnje.
U kojoj mjeri su dohoci pridonijeli inflaciji?
- Teško je to razlučiti i nisam radio točne izračune, ali vjerujem da su povećali inflaciju za 2-3 postotna poena. Budući da Hrvatska ima gotovo fiksni tečaj koji je vezan uz euro, razlika u inflaciji između Hrvatske i eurozone je posljedica veće potražnje. Može se računati s tek manjim razlikama, u smislu udjela hrane u potrošnji i koliko tko ima vlastite energije.
Koje su mjere hrvatskim vlastima na raspolaganju?
- Monetarna vlast ne može učiniti mnogo jer ima fiksni tečaj i ne može se koristi standardnim instrumentima kao što su kamatne stope. Najviše se može djelovati politikom dohodaka, što znači da je sve na fiskalnoj strani.
Što bi to značilo? Smanjivanje plaća?
- Ne nužno smanjivanje, ali svakako ograničavanje rasta. Plaće i mirovine morale bi rasti sporije od inflacije. To je blago sredstvo primjereno u ovom trenutku jer situacija nije izmaknula kontroli. Pri izradi idućeg proračuna Vlada bi o tome morala voditi računa.
Kakav slijed događaja očekujete na globalnoj razini? Koliko je indikativan pad cijene nafte posljednjih dana?
- Na temelju događanja u dva dana teško je iznositi procjene. Međutim, moglo bi se očekivati da se cijena nafte korigira jer je ekonomski rast u SAD-u i eurozoni usporen. Zbog toga je djelomice ublažen pritisak na američke Federalne rezeve da povećaju kamatne stope, što bi inače bilo teško izvjeći jer je inflacija dosegnula 5 posto. Međutim, ako su u pravu oni koji tvrde da su cijene nafte dizali špekulanti koji su gomilali rezerve, moglo bi doći i do prsnuća balona i dramatičnog pada cijene nafte.
Ako cijena nafte počne padati zbog usporavanja rasta u razvijenim zemljama, što će to značiti za tečaj dolara?
- U tom slučaju smirile bi se cijene u SAD-u, ne bi bilo inflatornih pritisaka niti razloga za dizanje kamatnih stopa te je moguće čak i njihovo smanjivanje. Bio bi to najprirodniji izlaz iz sadašnjeg prorecesijskog poslovnog ciklusa. Povećao bi se izvoz i poboljšala trgovinska bilanca SAD-a, a s vremenom bi ojačao i dolar.
Zemlje regije, tvrdi se u posljednjoj studiji Instituta, ipak neće znatnije osjetiti globalnu krizu?
- Postoje problemi u nekim zemljama, ali generalno, ne očekuje se ništa dramatično. Izgledno je blago usporavanje, ali to je privremeno. U eurozoni, također, moguć je oporavak ako dođe do pada cijene nafte. To će pozitivno utjecati na inflaciju i rast ekonomije.
Marina Klepo
- Prije sam se bavio tom temom na nešto drugačiji način od mojih kolega u Institutu. Oni su precizno sagledali elemente u ukupnom indeksu inflacije, odnosno što cijene vuče prema gore. Najveći doprinos u svim zemljama imaju hrana i energija. Iz toga slijedi da će se s promjenama tih cijena inflacija vratiti na normalnu razinu. Ja sam inflaciju gledao s aspekta potražnje, odnosno koliko su na rast cijena utjecale plaće i ukupna potrošnja.
Što ste zaključili?
- U većini zemalja regije rast dohodaka nije utjecao na inflaciju. Međutim, to nije slučaj u Hrvatskoj. Krajem prošle godine plaće i drugi transferi su porasli, kontinuirano se vraća neki dug umirovljenicima... Stoga se dio rasta cijena u Hrvatskoj može pripisati i rastu potražnje.
U kojoj mjeri su dohoci pridonijeli inflaciji?
- Teško je to razlučiti i nisam radio točne izračune, ali vjerujem da su povećali inflaciju za 2-3 postotna poena. Budući da Hrvatska ima gotovo fiksni tečaj koji je vezan uz euro, razlika u inflaciji između Hrvatske i eurozone je posljedica veće potražnje. Može se računati s tek manjim razlikama, u smislu udjela hrane u potrošnji i koliko tko ima vlastite energije.
Koje su mjere hrvatskim vlastima na raspolaganju?
- Monetarna vlast ne može učiniti mnogo jer ima fiksni tečaj i ne može se koristi standardnim instrumentima kao što su kamatne stope. Najviše se može djelovati politikom dohodaka, što znači da je sve na fiskalnoj strani.
Što bi to značilo? Smanjivanje plaća?
- Ne nužno smanjivanje, ali svakako ograničavanje rasta. Plaće i mirovine morale bi rasti sporije od inflacije. To je blago sredstvo primjereno u ovom trenutku jer situacija nije izmaknula kontroli. Pri izradi idućeg proračuna Vlada bi o tome morala voditi računa.
Kakav slijed događaja očekujete na globalnoj razini? Koliko je indikativan pad cijene nafte posljednjih dana?
- Na temelju događanja u dva dana teško je iznositi procjene. Međutim, moglo bi se očekivati da se cijena nafte korigira jer je ekonomski rast u SAD-u i eurozoni usporen. Zbog toga je djelomice ublažen pritisak na američke Federalne rezeve da povećaju kamatne stope, što bi inače bilo teško izvjeći jer je inflacija dosegnula 5 posto. Međutim, ako su u pravu oni koji tvrde da su cijene nafte dizali špekulanti koji su gomilali rezerve, moglo bi doći i do prsnuća balona i dramatičnog pada cijene nafte.
Ako cijena nafte počne padati zbog usporavanja rasta u razvijenim zemljama, što će to značiti za tečaj dolara?
- U tom slučaju smirile bi se cijene u SAD-u, ne bi bilo inflatornih pritisaka niti razloga za dizanje kamatnih stopa te je moguće čak i njihovo smanjivanje. Bio bi to najprirodniji izlaz iz sadašnjeg prorecesijskog poslovnog ciklusa. Povećao bi se izvoz i poboljšala trgovinska bilanca SAD-a, a s vremenom bi ojačao i dolar.
Zemlje regije, tvrdi se u posljednjoj studiji Instituta, ipak neće znatnije osjetiti globalnu krizu?
- Postoje problemi u nekim zemljama, ali generalno, ne očekuje se ništa dramatično. Izgledno je blago usporavanje, ali to je privremeno. U eurozoni, također, moguć je oporavak ako dođe do pada cijene nafte. To će pozitivno utjecati na inflaciju i rast ekonomije.
Marina Klepo