Jadranka Reihl-Kir: Glavaš je imao zaštitu HDZ-a, ali i SDP-a

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 06.05.2006. u 09:46

Najava skidanja saborskog imuniteta zbog suđenja Branimiru Glavašu zapravo je početak dramatičnog epiloga jedne kontroverzne političke karijere. Riječ je o čovjeku koji je u proteklih petnaestak godina prošao put od neprimjetnog osobenjaka ("Kada smo se okupljali na godišnjicama mature, Branimir nije dolazio, ali nitko se toga ne bi sjetio", kaže jedan njegov dugogodišnji znanac), preko apokaliptičnog gospodara života i smrti, političkog moćnika, pa sve do osiljenog stranačkog otpadnika i neposlušnika, što će ga, na kraju, apsurda li, najviše i koštati.

Predsjednica osječkog Centra za mir i nenasilje i dobitnica Alternativne Nobelove nagrade za mir Katarina Kruhonja o počinjenim zločinima u Osijeku mnogo zna i pozdravila je situaciju u kojoj Državno odvjetništvo podiže kaznenu prijavu protiv Branimira Glavaša "nakon opravdanih sumnji za njegovu odgovornost za ubojstva Srba u Osijeku tijekom 1991. godine".

Istaknuti osječki novinar Drago Hedl, koji o zločinima piše punih 15 godina, smatra, pak, da je podizanje kaznene prijave nakon temeljite kriminalističke obrade logičan potez.

- Glavaš je na temelju svojih ratnih zasluga izgradio veliku političku karijeru. Zbog toga je logično da, osim za uspješne, mora odgovarati i za one ružne stvari, ako ih je bilo. No, ne sviđa mi se što sada u cijelu priču uvlači i druge osobe jer je za njih znao i prije. Također, nelogične su i njegove izjave da je sada upravo njemu važno da se zločini razriješe jer je imao priliku punih 15 godina reći sve ono što zna - kaže Drago Hedl. 

Rani hrvatski angažman

Branimir Glavaš rodio se u Osijeku 1956. godine, u siromašnoj i politički nepodobnoj (otac Branimir Glavaš (gore desno) s obiteljimu je tijekom Drugog svjetskog rata bio vojnik Wermachta) obitelji hercegovačkih doseljenika, kamo su iz Drinovaca kraj Gruda pristigli maglovite jeseni 1949. godine. No, Branimir je uglavnom rastao uz majku i dvoje starije braće, Dubravka i Tomislava, jer mu je otac, čim se to tada u Jugoslaviji moglo, krenuo u pečalbu put Njemačke.

No, otac mu tamo nije bio samo "na privremenom radu" nego se , kako je to pričao sam Branimir Glavaš, priključio hrvatskoj emigraciji te, štoviše, učlanio svoju djecu u Hrvatsko narodno vijeće za južnu Njemačku, i to pod kodnim imenima - Petrovaradin 2, 3 i 4, a mali Branko bio je ta četvorka.

Glavaš će sada rado spomenuti svoj rani "hrvatski" angažmana, iz zlatnog doba odrastanja, kada je noću u poštanske sandučiće usnulih Osječana ubacivao letak s kartom NDH na kojem je pisalo "Pamtite 350 tisuća žrtava Bleiburga" te kako je u kapucinskoj crkvi u samom središtu grada u listopadu 1978. godine uplatio misu zadušnicu za netom ubijenog Brunu Bušića.

No, bez obzira na svoje, kako je govorio, otvoreno političko hrvatstvo te već spomenuti ilegalni rad, Branimir se nakon završene gimnazije upisao na osječki Pravni fakultet koji je u roku završio. Doduše, danas će se, u skladu sa svojim neobuzdanim i neočekivanim ispadima, slikati s crvenom petokrakom na kapi te reći "kako se on tog simbola ne stidi"!?, pa čak najaviti odlazak u Kuću cvijeća u Beograd. Od čega je na kraju odustao zbog "progona tamošnjih sudskih vlasti".

Buđenjem političkih sloboda u Hrvatskoj Glavaš odmah prihvaća promjene, osniva u paskozorje Dana republike 1987. ilegalni Hrvatski pokret otpora, od kada započinje njegovo vječno prijateljstvo s Vladimirom Šeksom, koje će, kao i sve vječno, odnedavno puknuti. Glavaš je jedan od osnivača slavonskog HDZ-a zadužen za specijalne zadatke. Tako će on na polutajnom prvom skupu HDZ-a, gdje je stigao sa svojim autobusima iz Slavonije, u lipnju 1989. na Jarunu predložiti Franju Tuđmana za predsjednika HDZ-a te mu na kraju to i omogućiti sa svojom glasačkom mašinom. Da je organizacijski spretan, dokazat će 12 godina kasnije kada će na isti način potpomoći Ivi Sanaderu uz pomoć zaštitarske firme Borbaš u borbi protiv Ivića Pašalića.

Šef obrane Osijeka

- Da nije bilo mene i moje akcije, Pašalić bi potukao Sanadera do nogu - pohvalio se u intervjuu Darku Hudelistu u Globusu. A u prvim danima početka sukoba sa Sanaderom poručivao je da će inaugurirati i trećeg predsjednika HDZ-a. No, kako se čini, ipak neće.

Početkom rata postaje šef obrane Osijeka. On je taj koji tada spremno stavlja glavu na panj te od Tuđmana dobiva odriješene ruke. Starom vrhovniku najbitnije je da se Osijek drži, a Drago Hedlneke uznemirujuće vijesti o teroru i mraku u tim teškim vremenima nisu ga pretjerano zanimale. A Glavaš se dobro raspoređuje te polako počinje kontrolirati sve na svom nekontroliranom posjedu. I uskoro sa svojim ljudima upada naoružan u uredništvo neposlušnog Glasa Slavonije, odakle izbacuje tadašnjeg urednika Dragu Hedla. Kasnije će (iako je sve zabilježila tv kamera) benevolentno pričati da je došao u prašnjavom civilnom odijelu. 

Pukovnik Nikola Jaman, zapovjednik Zbornog mjesta Osijek, i dobar poznavatelj ratnih prilika i događaja u Osijeku 1991. godine, kaže da nije bilo Glavaša, kao i staloženog Kramarića, Osijek ne bi bio obranjen:

- Glavaš je puno radio na okupljanju i animiranju ljudi, no direktnog bojevog djelovanja nije imao. U uniformi je bio samo tri puta. To što ga optužuju za ratne zločine, ja to ne bih nazvao tako, nego obranom Hrvatske. Naravno, ponašanje prema civilima koje nije bilo u skladu s ratnim kodeksom osuđujem i odgovorni za to trebaju odgovarati. No, Glavaš s time nema nikakve veze i sve što je napravljeno, napravljeno je mimo njegova znanja - kaže Jaman.

Ladislav Bognar, nekadašnji župan te čalnik IPD-a, kaže, pak, da je Glavašev ratni put prenapuhan jer je on, kroz određene medije, sebe predstavljao kao heroja.

- Mislim da je u cijeloj priči napravio više štete nego koristi, odgovoran je za uništenje gospodarstva, a Osijek je, zahvaljujući njemu, stekao loš imidž. Osim što se umiješao u gospodarstvo u koje se nije razumio i postavljao ljude koji su njemu odgovarali i koji su mu slični, Glavaš je imao vlast i u svemu ostalom. Uspijevao je jer je pod kontrolom imao medije, a oni su bili njegova glavna moć. Stvorio je o sebi sliku snažne osobe, ali on, na žalost, nije takav - kaže Bognar.

U toj mutnoj poluratnoj situaciji ljeto-jesen 1991. godine u Osijeku počinju nestanci ljudi, tada se dogodio ubojstvo Josipa Reihl-Kira, zapovjednika osječke policije. Ono do danas nije razriješeno iako se zna neposredeni egzekutor, koji je kasnije "čudnim" putevima stigao u Australiju, nakon što se pojavio u Hrvatskoj poslije "suđenje u odsutnosti"! Glavaš je bio i glavni lik u priči oko likvidacije Mate Šabića zvanog Šaban, šerifa radničkog prigradskog osiječkog naselja Jug 2, likvidiranog još uvijek pod nerazjašnjenim okolnostima.

O ratnoj i poratnoj nezaobilaznosti u Osijeku govori i fra Ante Kukavica, Glavašev dušebrižnik i veliki štovatelj. Drži ga dobrim organizatorom.

- Ničije zločine ne bih htio braniti, ali ni suditi unaprijed, a za to je pak bilo dovoljno godina. Dok sam ja javno govorio o zločinima, godinama su svi bili laskači, pa mi se stoga i čini Nikola Jamankako je sada riječ o političkom obračunu. U Osijeku je u to vrijeme bilo osoba koje su navodile granate, stoga ni ja ne znam u kakvoj bih kušnji bio u takvim situacijama. Glavaš je žestoke naravi imotsko-grudsko-bekijskog mentaliteta, zbog čega sam ga i kritizirao, ali nikako ne smatram da je stajao iza ratnih zločina, nego da je pošten i pravičan. Pomogao je i mnogim Srbima - govori fra Ante Kukavica.

- Jako je narcisoidan i to je problem s kojim se sam suočava već duže vrijeme, a ja ne mogu ući u njegov mozak i doznati zašto je takav. Zato je i normalno što se protiv njega digla takva halabuka i hajka. Pa skinuo je s vlasti Ivića Pašalića, tada drugoga čovjeka u državi, a sada ide i protiv Sanadera i Šeksa - kaže nam pukovnik Nikola Jaman.

Osebujan pristup

Ladislav Bognar, pak, napominje da je Glavašev najveći problem njegova bolesna želja za vlašću. 

- Za njega, kao čovjeka, mogu reći da ima bolesnu potrebu za vlašću i u tome je nezasitan. Vrlo je okrutan prema svojim najbližim suradnicima. Njemu motiv nije novac, već vlast. Ipak, Glavaš kao takav nije mogao funkcionirati bez podrške. Šeks ga je donedavno arogantno i bezrezervno podržavao. No, ipak smatram da osobno nije bio uključen u bilo kakva zlodjela - zaključio je Bognar.

Ivica Vrkić, tadašnji pomoćnik zapovjednika operativne zone za IPD, smatra da je kaznena prijava protiv Glavaša silno zakasnila.

- Činjenica je da se sada stvorila umjetna ili politička volja, ali je pitanje koliko je još ostalo stvarnih materijalnih dokaza. Teško je o Glavašu govoriti jednodimenzionalno jer na ovim prostorima nije bio on sam, iako je najviše utjecao na sve što se događalo pa je i pitanje može li se u takvim ratnim okolnostima sve zakonito provoditi. S njegovim osebujnim načinom organizacije ljudi nikada se nisam slagao. Jednostavno, Glavaš je razarač koji je bio poželjan u obrani Hrvatske - kaže Vrkić.

- Šeks i Glavaš u isto su vrijeme godinama bili i prijatelji i neprijatelji. Bilo je pitanje tko će biti "guverner" Slavonije. Niti jednom od njih nije se sviđalo da to bude onaj drugi i bilo je logično da će doći do pucanja tog "odnosa" i međusobnog obračuna. Samo je trebao povod - rekao je Hedl.

Kratkotrajna idila

O Glavaševu odnosu sa Šeksom fra Ante Kukavica kaže da je Šeks oduvijek trebao Glavaša, jer nikada u Osijeku nije stekao ugled kao Glavaš. Pa i danas kada Glavaš prijeti Šeksu, to nije farsa, smatra fra Ante jer nikada nije ništa govorio bez dobro utvrđene osnove te ima razloga za ozbiljne prijetnje.

- Ako bude izazvan, a očito jest, neće štititi neke ljude jer za to nema i razloga - siguran je fra Ante.

Ivica Vrkić smatra da je potpuno jasno kao Glavaš i Šeks sada trebaju podnijeti teret onoga što se na osječkim prostorima događalo. Oni su ovdje bili osobe koje su provodile naredbe državne vlasti, ali ponekad i samovoljno, budući da je trebalo brzo reagirati. Ni jedan ni drugi sigurno nisu bili izvršitelji bilo kakvih zločina, ali prema načelu zapovjedne odgovornosti moraju dijelom odgovorati, iako ja takvo načelo ne odobravam - drži Vrkić.

Ivica Vrkić- Meni je žao što se sve ovo nije dogodilo prije 15 godina, a to je dug period, naročito za onoga tko čeka pravdu. No, kako za pravdu nikada nije kasno, ne mogu sakriti svoje oduševljenje što se to dogodilo, makar i sada. Glavaša ranije nije štitio samo HDZ, nego i SDP, o čemu svjedoči i podatak da se nakon tada pokrenute kriminalističke obrade nije dogodilo ništa. Imao je zaštitu i jednih i drugih - rekla nam je Jadranka Reihl-Kir, supruga mučki ubijenog Josipa Reihl-Kira. Ona dodaje da je Vladimir Šeks o većini toga morao biti upoznat, no ne može reći je li za određena događanja i kriv.

Glavaševa idila s novim vlastodršcima iz HDZ-a nije dugo trajala. Nakon što je 2004. godine vratio svoju županiju u krilo HDZ-a, odjednom postaje omraženi odmetnik, koji "izmišlja" slavonski regionalizam. Na tom bećarskom fundamentalizmu Glavaš pokušava graditi novu političku karijeru, ali mu njegovi bivši stranački suborci to izgleda ne opraštaju. 
Verica Tomić;Damir Gregorović;Vlado Vurušić

Izdvajamo