Je li život na Zemlji "niknuo" sam od sebe ili su kometi, asteroidi i meteoriti bili ti koji su na naš planet donijeli njegovo sjeme? Ugledni američki znanstveni časopis Science prije nekoliko je dana objavio rad znanstvenika iz američke svemirske agencije NASA o meteoritu koji je 2000. godine pao u jezero Tagish u Kanadi.
Analiza tog meteorita pokazala je da sadrži "mjehuriće" koji bi mogli biti zaslužni za kemijske procese nužne za nastanak najprimitivnijeg oblika života. Znanstvenici smatraju da su ti "mjehurići" vjerojatno stariji od Sunčeva sustava čija se starost procjenjuje na oko pet milijardi godina.
- Ako su, kao što mi pretpostavljamo, ovakvi meteoriti padali na Zemlju tijekom njezine povijesti, onda je naš planet 'zasijan' tim organskim kuglicama u isto vrijeme kada su se na njemu pojavili prvi oblici života - izjavio je BBC-u NASA-in znanstvenik Mike Zolensky.
Pitanje nastanka života na Zemlji danas se smatra jednom od najvećih znanstvenih zagonetki. U glasovitom eksperimentu iz 1953. godine američki je znanstvenik Stanley Miller pokazao da su osnovni kemijski blokovi života, poput aminokiselina, mogli nastati u uvjetima koji su vladali na Zemlji prije tri-četiri milijarde godina. Tada je rođena teorija da su oceani bili "primordijalna juha" u kojoj je rođen život. No ni nakon pola stoljeća još nije jasno kako su iz "primordijalne juhe" nastali molekula života DNK (dezoksiribonukleinska kiselina) i proteini.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća znanstvenici Fred Hoyle i Chandra Wickramasinghe lansirali su glasovitu teoriju "panspermija". Prema toj teoriji, život su na Zemlju iz svemira presadili asteroidi i kometi na kojima su se nalazili primitivni oblici života, bakterije i mikrobi. Propagirajući do kraja života teoriju panspermija, Fred Hoyle (preminuo je u ljeto 2001.godine) duhovito je tvrdio da je vjerojatnost da je život sam od sebe "niknuo" na Zemlji vjerojatna kao i to da se iz materijala bačenih na smetište uz pomoć snažnog tornada sastavi Boeing 747.
U svakom slučaju, čini se da bi analiza tajanstvenog meteorita iz jezera Tagish mogla unijeti novu živost u rasprave o tome kako je nastao život na Zemlji. Znanstvenici, također, mnogo nade polažu i u svemirska istraživanja, pogotovo misije na komete. Naime, smatra se da kometi, pučki nazvani zvijezde repatice, sadrže najprimitivnije materijale u Sunčevu sustavu te da su odigrali ključnu ulogu u stvaranju nekih planeta.
Tanja Rudež
Analiza tog meteorita pokazala je da sadrži "mjehuriće" koji bi mogli biti zaslužni za kemijske procese nužne za nastanak najprimitivnijeg oblika života. Znanstvenici smatraju da su ti "mjehurići" vjerojatno stariji od Sunčeva sustava čija se starost procjenjuje na oko pet milijardi godina.
- Ako su, kao što mi pretpostavljamo, ovakvi meteoriti padali na Zemlju tijekom njezine povijesti, onda je naš planet 'zasijan' tim organskim kuglicama u isto vrijeme kada su se na njemu pojavili prvi oblici života - izjavio je BBC-u NASA-in znanstvenik Mike Zolensky.
Pitanje nastanka života na Zemlji danas se smatra jednom od najvećih znanstvenih zagonetki. U glasovitom eksperimentu iz 1953. godine američki je znanstvenik Stanley Miller pokazao da su osnovni kemijski blokovi života, poput aminokiselina, mogli nastati u uvjetima koji su vladali na Zemlji prije tri-četiri milijarde godina. Tada je rođena teorija da su oceani bili "primordijalna juha" u kojoj je rođen život. No ni nakon pola stoljeća još nije jasno kako su iz "primordijalne juhe" nastali molekula života DNK (dezoksiribonukleinska kiselina) i proteini.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća znanstvenici Fred Hoyle i Chandra Wickramasinghe lansirali su glasovitu teoriju "panspermija". Prema toj teoriji, život su na Zemlju iz svemira presadili asteroidi i kometi na kojima su se nalazili primitivni oblici života, bakterije i mikrobi. Propagirajući do kraja života teoriju panspermija, Fred Hoyle (preminuo je u ljeto 2001.godine) duhovito je tvrdio da je vjerojatnost da je život sam od sebe "niknuo" na Zemlji vjerojatna kao i to da se iz materijala bačenih na smetište uz pomoć snažnog tornada sastavi Boeing 747.
U svakom slučaju, čini se da bi analiza tajanstvenog meteorita iz jezera Tagish mogla unijeti novu živost u rasprave o tome kako je nastao život na Zemlji. Znanstvenici, također, mnogo nade polažu i u svemirska istraživanja, pogotovo misije na komete. Naime, smatra se da kometi, pučki nazvani zvijezde repatice, sadrže najprimitivnije materijale u Sunčevu sustavu te da su odigrali ključnu ulogu u stvaranju nekih planeta.
Tanja Rudež