Kakva je vjerodostojnost novina?

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 16.06.2007. u 17:36

Preliminarni rezultati istraživanja o vjerodostojnosti novina, koja su u Hrvatskoj te u BiH i Crnoj Gori proveli istraživači s domaćih i inozemnih sveučilišta, predstavljeni su danas na Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji o vjerodostojnosti novina u Međunarodnom centru za izobrazbu novinara (ICEJ).

"Opći je dojam da su novine na sve nižem profesionalnom standardu, da je u njima sve manje etičnosti, a sve više manipulacije", ocijenio je tom prigodom direktor ICEJ-a Stjepan Malović.

Malović je rekao da je istraživanje provedeno u drugoj polovici travnja te da su odabrana po četiri dnevna lista u svakoj državi. Analizirano je prvih pet stranica novina - tipovi članaka, autorstvo, označavanje autora, citiranje i broj izvora, naslovi, zastupljenost tema, odnos autora i tema.

Hrvatske novine istraživali su Gordana Vilović i Igor Kanižaj, a obradili su ukupno 1361 tekst u Jutarnjem listu, Večernjem listu, Vjesniku i u 24 sata.

Govoreći o spoznajama iz istraživanja, Kanižaj je među ostalim kazao da dominiraju kratke novinske forme, da se novinari u većini oslanjaju na jedan izvor, da je najviše jednostranih selekcija izvora, a da su dva ili više izvora citirana u najmanje tekstova.

Najviše se piše o politici te o gospodarstvu, kriminalu i nesrećama, prevladavaju nepristrani naslovi, senzacionalističkih je najviše o politici, kriminalu i nesrećama, a teme s naslovnice samo su u 9 posto slučajeva objavljene na prvih pet stranica, rekao je.

Sve četvore novine objavile su na prvih pet stranica više od 50 posto vijesti i kratkih vijesti, u prosjeku 61,8 posto, a najviše ih je, 79,1 posto, bilo u 24 sata. Kratkih članaka je u prosjeku bilo 22,6 posto, članaka 12,3 posto, a velikih članaka 1,3 posto.

Autorski rad čini u prosjeku 66,8 posto tekstova, 18,7 posto su agencijski tekstovi, 0,7 posto redigirane vijesti, a 14,3 posto redakcijski tekstovi.

Najviše tekstova bez izvora objavila su 24 sata (67,3 posto), slijedi Večernji list (21,4 posto), Vjesnik (4,3 posto), pa Jutarnji list (2,9 posto).
Najviše je autorskih tekstova u Večernjem listu (82,3 posto), najmanje u Vjesniku (55,5 posto). Najviše agencijskih tekstova je u Vjesniku (41,6 posto), slijedi Jutarnji list (21,8 posto), Večernji list (13,3 posto), a u 24 sata nije ih bilo.

Nepotpisanih tekstova bilo je u prosjeku 25,1 posto, s inicijalima 44,2 posto.

Najviše tekstova bez potpisa objavila su 24 sata (37,9 posto), zatim Vjesnik (31,9 posto), slijedi Jutarnji list (18 posto) i Večernji list (6,3 posto). Inicijalima je potpisano 53,5 posto tekstova u Večernjem listu, 52,1 posto u 24 sata, 38,3 posto u Jutarnjem listu te 33,3 posto u Vjesniku.

Najviše tekstova bez izvora objavila su 24 sata (67,3 posto), slijedi Večernji list (21,4 posto), Vjesnik (4,3 posto), pa Jutarnji list (2,9 posto).

Na prvih pet stranica najviše je bilo političkih tema - 32,3 posto u Jutarnjem listu, 38,2 posto u Vjesniku i 52 posto u Večernjem listu, a u 24 sata najzastupljenije su, s 21,9 posto, bile teme o kriminalu.

Istraživanje su provela sveučilišta iz Zagreba i Dubrovnika, Tuzle, Podgorice i Beča, a surađivao je, rečeno je, Zavod za međunarodnu kulturnu i tehničku suradnju iz Crne Gore.

Istraživanja o vjerodostojnosti novina bit će nastavljena, a konačni rezultati bit će objavljeni i tiskani u rujnu ove godine.

Konferencija, koja se održava od 15. do 17. lipnja priređena je u sklopu edukacijskog programa JETiC, koji je poduprla Europska komisija.(Hina)


Izdvajamo